Da Vlada Crne Gore uporno ignoriše glas zaposlenih u državnoj upravi i njihovih sindikalnih organizacija, potvrđuje i činjenica da je na sjednici održanoj 1. juna usvojila Prijedlog mišljenja na Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, u kome navode da sindikalne organizacije u ovom resoru ne postoje, uprkos činjenici da u ovom resoru postoje čak dvije registrovane sindikalne organizacije, od kojih je jedna reprezetativna, saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Vlada je na toj sjednici zaključila i da sistematizacijom nije prekršen ni jedan propis, niti je povrijeđeno bilo koje pravo zaposlenih koje im po zakonu pripada i odlučila da Ustavnom sudu Crne Gore dostavi mišljenje kojim predlaže odbijanje inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Pravne zavrzlame
Vlada je, kako je Pobjeda ranije pisala, usvojila sistematizaciju na sjednici 1. aprila, a bez prethodnog usklađivanja sa više crnogorskih propisa, iako je ministarki Vesni Bratić na to ukazano u mišljenjima Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija i Uprave za kadrove, čijim ignorisanjem je prekršena sama procedura donošenja tog dokumenta. Zbog svega navedenog dio zaposlenih u Ministarstvu je sredinom aprila Ustavnom sudu podnio inicijativu za provjeru ustavnosti.
Ministarstvo javne uprave i Uprava za kadrove ukazali su na više neusklađenosti tog dokumenta sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, Zakona o državnoj upravi i Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima i drugim.
Široj javnosti najpoznatiji primjer nepoštovanja zakona iz usvojenog Pravilnika o sistematizaciji je onaj o uslovima za samostalnog savjetnika za bezbjednost i vozni park, čije je jedno od zaduženja „obezbjeđenje života i tijela ministarke“. Te poslove, prema crnogorskim propisima mogu obavljati isključivo pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, dok se u aktu o sistematizaciji propisuju potpuno drugi uslovi.
Čuđenje
Državna sekretarka u resoru Vesne Bratić, Milica Kadović je prošlog utorka, gostujući u jednoj TV emisiji, izrazila čuđenje zbog čega je akt o sistematizaciji tog ministarstva uopšte interesantan medijima i javnosti.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa, koja je granski sindikat za oblast javne uprave, navode da u cilju zaštite prava zaposlenih obavještavaju javnost, ali i Vladu Crne Gore, da navodi u Prijedlogu mišljenja Vlade na Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, koji je potpisala ministarka Vesna Bratić, a kojim se od Ustavnog suda traži da je odbaci, nijesu utemeljeni na činjenicama.
''Ovo dovodi u zabludu javnost da se u državnoj upravi zaposleni sindikalno ne organizuju, što nije istina. Pod okriljem Sindikata uprave i pravosuđa je više sindikalnih organizacija ministarstava, pa između ostalih i Sindikalna organizacija Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Navode u ovom dokumentu da „sindikat ne postoji“ shvatamo kao uvredu svih naših članova i sindikata uopšte. Takođe, navodi da je svaki zaposleni ostao u radnom odnosu i da su svi raspoređeni na isti ili veći rang, nijesu utemeljeni na stvarnim činjenicama'' navodi se u reagovanju Sindikata koje potpisuje njegov predsjednik Nenad Rakočević.
Prema njegovim riječima, postoji jedan broj neraspoređenih službenika koju su uložili žalbe zbog raspoređivanja na niži rang, sa čime je upoznata i Vladina komisija za žalbe, a treba istaći da ukoliko su isti neraspoređeni šest mjeseci, zakonski im potpuno regularno prestaje radni odnos.
''Da li je moguće da se Vlada na ovako grub način pogrešno informiše od strane menadžmenta Ministarstva, ostaje nejasno. Najveći nonsens je činjenica da su predstavnici Sindikalne organizacije MPNKS i Sindikata uprave i pravosuđa sa ministarkom Bratić i njenim najbližim saradnicima, u periodu prije donošenja sistematizacije imali sastanke i razgovore. Glavna tema razgovora je bila upravo učešće predstavnika Sindikata u izradi prijedloga pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta'' kaže se u saopštenju.
Ćutanja institucija
Dalje se navodi da su takođe dokumentovani svi dopisi da su se predstavnici Sindikalne organizacije više puta obraćali zahtijevajući svoja prava u čemu su imali podršku granskog sindikata, odnosno Sindikata uprave i pravosuđa.
Sindikat, kako se navodi, nije konsultovan prilikom donošenja akta o sistematizaciji radnih mjesta iako je takav dogovor postojao sa državnim sekretarom Miroslavom Anđelićem, a takođe je i zakonska obaveza svih poslodavaca.
''Zbog toga je i podnijeta Inicijativa za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom od strane zaposlenih u ovom organu. Ignorantski stav jednog poslodavca i neprihvatanje činjenice da sindikati postoje i traže svoja prava ne čudi toliko, koliko čudi stav ministarke Bratić da podnošenjem inicijative „prava zaposlenih i te kako postaju ugrožena“, što se može shvatiti kao direktna i otvorena prijetnja zaposlenima u ovom ministarstvu. Na ovakve navode Sindikat će uvijek reagovati i sprovoditi svoju misiju, a to je zaštita prava svojih članova i poštovanje zakona koliko god se to nekome ne sviđa'' navodi se u ragovanju.
Ustavne inicijative podnijete su takođe i od strane sindikata Uprave i pravosuđa, odnosno Sindikalne organizacije Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, na zakonitost određenih odredbi, odnosno na nepoštovanje zakonske procedure za davanje mišljenja sindikata na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, ljudskih i manjiskih prava.
''Ovdje se veoma loše istakla pozicija u liku ministra Vladimira Leposavića, koji niti u jednoj situaciji nije pokazao ličnu principijelnost na dogovore i obećanja prema sindikatima. Sve ovo dovodi nas u poziciju da posumnjamo u iskrenost obećanja nove vlade da neće biti revanšizma prema zaposlenima u državnoj upravi, jer ovakvim postupcima pokazuje se upravo suprotno. Ono što bode oči, čast zaslužnim izuzecima, je da su kako u prošlim vladama tako i uvoj sadašnjoj, oni koji su najvještiji u podilaženju, opet došli do izražaja, gdje isti ti utiču na starješine da se kvalitetni i pošteni kadrovi eliminišu ili marginalizuju'' zaključuje se u reagovanju.
