Dokument sadrži Smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom zaključivanja i Smjernice za sudije povodom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice.
Smjernice su osnove koje državni tužioci treba darazmotre prijenego krenu u postupak pregovaranja, a to su, između ostalog,razlozi za zaključenje sporazumai da li postoji interes za zaključenje sporazuma.
„Tužilac treba da ima jasan stav zašto se ide na sporazumijevanje a ne u redovni postupak i zbog čega, a posebno morada vodi računa o finansijskim efektima, naročito u predmetima takozvane visoke korupcije“, poručila je vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštvaTatjana Begović.
Uloga suda u postupku odlučivanja o sporazumu o priznanju kriviceprvenstveno je da obrazloži odluku o usvajanju sporazuma ukoliko su ispunjeni uslovi da njime nijesu povrijeđena prava oštećenog, da je on u skladu sa interesima pravičnostii dasankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija.
„Sud ne administrira podnijeti sporazum o priznanju krivice već odmjerava kaznu. Stoga se sudu preporučuje da sa pojačanom pažnjom cijeni postojanje svih uslova u postupku usvajanja sporazuma o priznanju krivice kako bi se postigla svrha izricanja krivičnih sankcija“, istakla je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković.
Polazna tačka za izradusmjernica bilaje ustavno određenje Crne Gore kao države zasnovane na vladavini prava,a u obzir su,uzete i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji o jačanju institucija, sprječavanju pranja novca, finansiranja terorizma, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala i borbi protiv terorizma, kao i potreba za praćenje sporazuma o priznanju krivice.
