Odlazak na benzinsku pumpu je ovih dana u Njemačkoj postala vježba za čuvanje duhovne mirnoće: u samo nekoliko dana ovog februara je cijena sa 1 eura 53 centa (koliko je koštalo još 31. januara) odletjela sve do 1 eura 64 centi. A tu je pak riječ o takozvanom "biološkom" superu, sa 10% etanola kojeg ne mogu trošiti svi automobili. "Normalan" super je još skuplji i za litru treba platiti već 1 euro 67 centi.
Naftni koncerni upozoravaju kako je to rezultat mnogih činilaca - i kako bi cijena u slijedećim danima čak mogla biti još veća. Ne treba zaboraviti nedavni talas hladnoće, tu je i napeto stanje na Bliskom istoku i odluka Irana da obustavi isporuku nafte nekim evropskim zemljama. Sve u svemu, svjetska cijena nafte je prvi put nakon maja 2011. opet probila granicu od 124 dolara za barel (za kvalitetnu naftu sorte Brent sa Sjevernog mora), pise seebiz.eu.
Doduše, 2008. je cijena nafte skočila sve do 144 dolara za barel, ali ovaj put potrošači u Evropi imaju još jedan problem: vrijednost eura. Jer, prije četiri godine se za euro još dobijalo dolar i 57 centi, danas je kurs još jedva dolar i 33 američka centa za jedan euro. Ukratko, naftni koncerni odgovaraju kako se vozači i u Njemačkoj moraju naviknuti dublje posezati u novčanik ako žele svoje automobile napuniti gorivom.
Ali vozači već odavno ne vjeruju naftnim koncernima. Konačno, gotovo svi koncerni su prošlu godinu završili s rekordnim dobicima koji se mjere u milijardama (ExxonMobil: 31,2 milijardi eura, Shell: 23,3 milijardi eura, BP: 18,2 milijardi eura...) I predsjednik njemačke kancelarije za nadzor tržišne konkurencije (Bundeskartelamt), Andreas Mundt se požalio kako "njemačkim tržištem zajedno vlada pet velikih naftnih koncerna koji se međusobno jedva još bore za mušterije. U takvom oligopolu su ti koncerni u stanju baš sve povećanje cijena u veleprodaji odmah svale na potrošače." Foto: Automarket.de
