Član Pravedne Crne Gore, Stevo Vučinić, kazao je da se kolonijalnom bankarskom politikom upropaštavaju građani, a privreda dovodi do bankrota. Prirodna posljedica takve politike je, kako tvrdi, prodaja založenih nekretnina, na koje su stavljene hipoteke.
„Pod hipotekama su naše najvrednije prirodne i stvorene vrijednosti, a založene su za kredite koji se, dijelom, ne mogu otplaćivati. Prodajom će te vrijednosti postati vlasništvo stranaca, tako da ćemo ubrzo hodati svojom zemljom preko tuđe teritorije“, poručio je Vučinić u autorskom tekstu na Fejsbuk /Facebook/ stranici Pravedne Crne Gore.
On je naveo da banke u vlasništvu stranih građana i preduzeća zasnivaju djelatnost na previsokoj bankarskoj kamati i dobiti, zbog čega je Crna Gora postala “raj za njihovo bogaćenje”.
“Takva politika, njihovog bogaćenja, a našeg siromašenja, zasniva se na političkom odnosu metropole prema nama kao najobičnijoj koloniji”, kazao je Vučinić.
On je, upoređujući kamatne stope iz 2006, godine sa onima iz antičkog Rima ili Njemačke 16. vijeka, kazao da su one višestruko povećane. Kamatne stope u antičkom Rimu su, kako je precizirao Vučinić, iznosile osam odsto godišnje, dok je vođa protestantskog pokreta Martin Luter hrišćanskim smatrao samo one od pet odsto po godini. On je podsjetio i da su kratkoročne kamatne stope u Crnoj Gori 2006. godine iznosile od 23 odsto do 50 odsto, a one za dugoročne kredite od 25 odsto do 45 odsto.
“U vlasništvu stranih banaka nalazi se većina bankarskog kapitala. One su umjesto 20 odsto tržišta, kako je to uobičajeno u svijetu, zaposjele skoro cijelo i dovele nas u neokolonijalni status, namećući nam politiku kolonijalne eksploatacije”, rekao je Vučinić.
On je podsjetio i da su bankarski depoziti crnogorskih građana, preduzeća i države 2006. godine iznosili 809,4 miliona EUR, a korišćeni su za kreditiranje sa “zelenaškom kamatom”.
“Tim novcem se kreditira prezadužena crnogorska ekonomija i građani i ostvaruje se dobit vrijedna stotine miliona EUR, koja se špekulativnim poslovima prenosi matičnim bankama u inostranstvu. Takvo bankarstvo je u službi propasti i siromašenja, jer se koristi protiv državnih interesa i razvoja, ali u interesu evropskih metropola u koje se naš novac izvozi”, saopštio je Vučinić.
On je naveo da u Crnoj Gori nema razvojnih ili specijalizovanih banaka koje bi razumnim kreditima podsticale razvoj ekonomije, male privrede i zemlje u cjelini. Suprotno tome, „novčani zavodi“ su, kako je kazao, utemeljeni na zelenašenju i zakonitom, ali nemoralnom, pljačkanju osiromašene privrede i građana.
Vučinić smatra i da Crna Gora, kao mala i siromašna država, ne može da se zasniva na špekulacijama i trgovini, nego na patriotizmu, jer je nijesu stvarali trgovci i špekulanti, već je utemeljena na destinama hiljada života njenih građana.
On je podsjetio i da je nedavno organizovana svečanost povodom useljenja administracije Sosiete ženeral /Societe Generale/ banke Montenegro u novu upravnu zgradu, kojom su, kako je kazao, pokazali prestiž i neokolonijalne ambicije.
»Ta najobičnija šljašteća višespratna kubična zgradurina, sagrađena kao betonski kostur od vertikalnih nosećih stubova i horizontalnog poda, podijeljena gipsanim panelima i obložena plavim staklom, očito je ogledalo ambicija njene uprave«, ocijenio je Vučinić.