Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, komentarišući crnogorsku medijsku scenu, istakao je da je formiranje nekoliko samoregulatornih tijela u kratkom roku pozitivan korak u procesu jačanja samoregulacije ali da na crnogorskoj medijskoj sceni vlada jezik nedopustivo niskih standarda. Konstatujući da mediji imaju veoma važnu ulogu u društvu te da zbog svog uticaja na javnost imaju poseban značaj za demokratske procese u Crnoj Gori. Predsjednik Vujanović je naglasio da "javne vlasti ne treba da se bave pitanjem samoregulacije i da je samoregulacija stvar novinara i medija u njima".
- Otvoreni sukobi i polarizacija koji neselektivnim korišćenjem metoda, teških riječi i isključivosti, ugrožavaju konstruktivni dijalog koji je od presudnog značaja za profesionalizaciju medija u Crnoj Gori. Upravo stoga medijska samoregulacija predstavlja mehanizme kojima se uspostavlja i održava neophodna ravnoteža između zakonom uspostavljene slobode medija, sa jedne strane, i obezbjeđivanja profesionalnog i tačnog i fer izvještvanja u skladu sa etičkim standardima, sa druge strane, naglasio je predsjednik Crne Gore i apelovao na medijsku zajednicu "da se vrati u okvire korektnog i demokratskog dijaloga".
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer pozdravio je promjene zakonskog okvira u Crnoj Gori, dekriminalizaciju klevete i donošenje Zakona o amnestiji i napomenuo da samoregulatorna tijela mogu biti izuzetno korisna.
- Vjerujemo da ta tijela mogu da imaj pozitivan uticaj u utvrđivanju toga da li se novinari ponašaju profesionalno i etički, rekao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, napomenuvši da je EU spremna - kroz formiranje posebnog tijela unutar Delegacije - da podrži razoj kapaciteta samoregulacije i razmotri mogućnost da pruži tehničku pomoć.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović upoznao je prisutne o načinu formiranja tog samoregulatornog tijela koje broji 20 relevantnih crnogorskih medija. Vujović je prisutnim stranim ambadsadorima podijelio i englesku verziju prvog izvještaja o poštovanju novinarskog kodeksa, koji je juče prezetirao Monitoring tim MSS-a.
Amer Ramusović, u ime Regulatornog tijela lokalnih medija u Crnoj Gori, ukazao je da je u tom tijelu 11 lokalnih medija sa teritorije Crne Gore. Esad Kočan, predsjednik jučeformiranog Savjeta za štampu istakao je da su u to samoregulatorno tijelo formirala tri printana medija i da će oni tek početi sa praćenjem rada.
Tokom diskusije čulo se niz zanimljivih komentara aktuelne medijske situacije u Crnoj Gori. Predsjednik skupštine MSS, glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković je napomenuo da, osim niza crnogorskih medija koji konstantno i flagrantno krše profesionalne standarde, postoje i rijetki primjeri profesionalno poštenih i slobodnih medija. Šuković je konstatovao da dio odgovornosti za sadašnje stanje u crnogorskim medijima snosi i međunarodna zajednica koja je svojim pristupom favorizovale neprofesionalne medije u Crnoj Gori.
- Ono što je frustrirajuće - za veći broj onih koji zaista žele da se bave novinarstvom radi novinarsta - što je na važnim adresama međunarodne zajednice i Crne Gore podršku dobijala ekipa najgorih među nama, ocijenio je Šuković.
Dragan Popadić, direktor Radija Tivat je medijsku scenu danas uporedio sa onom iz devedesetih godina.
- Ovo što sad imamo gotovo da i nije novinarstvo, već medijski rat zarad nekih svojih interesa, ne - interesa javnosti, rekao je Popadić konstatujući da, ipak, postoje novinari koji sve vrijeme "nijesu uprljali dres profesije".
- Pobjeda objavljuje, dakle - ja objavljujem, već više od mjesec niz članaka u kojima prozivam dio državne uprave da je na najkonkretniji način povezan u vršenju niza krivičnih djela sa jednim medijem. Ćuti Vlada, ćuti državno tužilaštvo, ćute ljudi o kojima je riječ. Je li to onda problem samoregulacije ili je to problem pravosuđa Crne Gore - konstatovao je Kusovac.Odgovorni urednik Pobjede Srđan Kusovac smatra da je, za regulisanje medijske scene u Crnoj Gori, neophodno i da određene državne instuitucije - posebno tužilaštvo - konačno počnu da rade posao iz svoje nadležnosti.
Direktorica nedjeljnika Monitor Milka Tadić-Mijović podržala je, formalno, inicijativu urednika Pobjede o angažovanju tužilaštva, ali je naglasila da sebe ne vidi kao dio organizovane kriminalne grupe u medijima. Naprotiv, ona smatra bi državno tužilaštvo trebalo da reaguje povodom feljtona u Pobjedi "koju finasira država", a u kojem se, prema riječima Tadić-Mijović, upućuju serije uvreda na njen račun i "kolega i koleginica iz nezavisnih medija". Replicirajući na tu tvrdnju, Kusovac je naglasio da je istina da država, već nekoliko godina ne finansira Pobjedu, a da sloboda izražavanja mora da važi za sve aktere, ne samo izabrane novinare i medije.
Glavni i odgovorni urednik Portala Analitika, Draško Đuranović, pozdravio je osnivanje samoregulativnih tijela, ali smatra da ključna opstrukcija samoregulaciji ipak u - medijima.
- Bojim se da smo mi slobodu izražavanja pretvorili u slobodu olakog optuživanja. Tako se danas politika i mediji koriste kao sredstvo ne samo za obračun, nego i za zaradu. Tabloidno novinarstvo, reketiranje u medijima ili posredstvom medija, najbrži su načini zarade u medijima. Naročito na malom tržištu, kakvo je Crna Gora. Današnje razlike u Crnoj Gori nijesu u visokoj politici, koliko u shvatanju novinarske profesije: dio medijskih tajkuna danas u Crnoj Gori medije doživljava samo kao sredstvo biznisa -smatra Đuranović.
Direktorica Televizije Atlas Sonja Drobac je naglasila da je još 2001. godine, pojavom reketaških teksova nedjeljnika Nacional, u regionu prihvaćena ta nova praksa iznude.
- To što je radio Nacional odmah su preuzeli mnogi u regionu. Počelo je da se radi po principu - ko plati, o njemu se ne piše; ko ne plati - biće na meti medija. Zato želim da naglasim da danas u Crnoj Gori nema žrtava, svi smo krivi: i oni koji preuzeli takav oblik novinarstva, ali i oni koji su mirno gledali kako takav oblik novinarstva postaje dominantan - kazala je Drobac.
Direktor Televizije Vijesti Slavoljub Šćekić tvrdi da se u Crnoj Gori ne vodi medijski rat nego da neki medji, pod patronatom države, napadaju druge medije.
- Mislim da država treba da ostavi medije na miru. Mislim da je vrijeme da se primijene Zakoni i da se država - režim odrekne medija u vlasničkom smislu i da se odrekne para iz budžeta koje distribuira tim medijima - kaže Šćekič.
Ovo je bila druga debata o samoregulaciji medija. Prva je održana prošle godine, takođe pod pokroviteljstvom predsjednika Vujanovića, Delegacije EU u Crnoj Gori i Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
