Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici Nenad Vujanović ocijenio je da je Tužilaštvo bilo u obavezi da u obrazloženju rješenja o zadržavanju do 72 sata sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mirčete Šljivančanina navede jasne razloge da postoji osnovana sumnja da je učinio krivično djelo stavljeno mu na teret, ali da je to izostalo.
Time je, kako je ocijenio, počinjena bitna povreda krivičnog postupka.
Podgorički sveštenik uhapšen je u nedjelju veče zbog organizovanja litije na kojoj je bilo više od 200 ljudi, što je suprotno mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela. Tada je uhapšen i njegov kolega iz Danilovgrada Željko Ćalić, a njima je Osnovno državno tužilaštvo nakon saslušanja prekjuče odredilo zadržavanje do 72 sata. Sveštenici su istog dana uveče, nakon što su njihovi branioci uložili žalbe, pušteni da se brane sa slobode.
Propust
Sudija Vujanović je u obrazloženju odluke u slučaju sveštenika Šljivančanina, koja je objavljena juče na sajtu Osnovnog suda, između ostalog, zaključio da Tužilaštvo ne daje bilo kakav osvrt na odbranu osumnjičenog u dijelu u kojem on pojašnjava da je kao organizator skupa preduzeo sve raspoložive mjere da se obezbijedi poštovanje naredbi Ministarstva zdravlja.
Kako navodi sudija, sama konstatacija Tužilaštva da je okrivljeni prekršio naredbu predstavlja grubo kršenje pretpostavke nevinosti.
“Ocjenu o tome da li je neko prekršio naredbu i da li je time učinjeno krivično djelo, može dati samo nadležni sud, a nakon zakonito sprovedenog postupka”, poručio je Vujanović.
Sud, kako se navodi, iz obrazloženja nije mogao da izvede pouzdan zaključak koju je konkretno radnju osumnjičeni preduzeo ili pak propuštio da preduzme, a čime bi prekršio naredbu Ministarstva zdravlja i odredbe Zakona o javnom okupljanju.
“Niti se Tužilaštvo bavilo pitanjem da li postoji osnovana sumnja da su predmetno krivično djelo izvršili svi učesnici javnog okupljanja, a imajući u vidu da ih je nesumnjivo bilo preko dozvoljenog broja i da su upoznati sa naredbama Ministarstva zdravlja, a čime bi se otklonila sumnja u selektivno postupanje”, naveo je Vujanović.
Za sudiju je neutemeljena i ocjena državne tužiteljke da svešteniku odredi zadržavanje do 72 sata zbog bojazni da bi ponovio krivično djelo kad bi se branio sa slobode, jer, kako je istakao, Šljivančanin nije ranije osuđivan.
“Potpuno je nejasno kako Tužilaštvo dolazi do zaključka da postoji opasnost da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo”, istaknuto je u obrazloženju.
Navodi se i da se „Šljivančanin decidno u odbrani izjasnio da je za nedjelju najavljena sljedeća litija, ali da on nije organizator, niti će biti organizator neke buduće“.
Policija
Prema riječima sudije, policija je imala prostora da reaguje i prekine skup za koji terete Šljivančanina, ukazujući na odredbe Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje propisuju da su neposredno prije početka javnog okupljanja ili u toku njegovog trajanja policijski službenici ovlašćeni da prekinu javno okupljanje, ako, između ostalog, postoji ugrožavanje zdravlja drugih.
“A ako organizator okupljanja ne postupi u skladu sa naređenjem, policija će preduzeti mjere radi razilaženja učesnika javnog okupljanja u skladu sa zakonom”, navodi se u odluci sudije Vujanovića.
Za njega su, takođe, neprihvatljivi navodi da je litija organizovana u vrijeme ekstremno visoke opasnosti od širenja teške i zarazne bolesti, jer su brojne privremene mjere koje je na prijedlog Nacionalnog koordinacionog tijela donijelo Ministarstvo zdravlja, ublažene.
“Više ne postoji visok stepen opasnosti od širenja zaraze kao u vrijeme kada su te mjere donijete, a usljed čega je i proglašen prestanak epidemije”, zaključio je sudija.
Mitropolija crnogorsko-primorska od nedjelje ponovo organizuje litije, koje su zbog opasnosti od širenja korona virusa bile obustavljene 13. marta. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom. To je ključna odredba koju ne prihvata SPC zbog čega od usvajanja zakona organizuju litije širom Crne Gore.
