Crnogorski ministar ekonomije Branko Vujović kazao je danas agenciji Beta da je "kompletirana" dokumentacija tog projekta, koja pored instrukcija sadrži Koncesioni akt i nacrte ugovora o koncesiji i ugovora o podršci sponzora.
Vujović je, takođe, kazao da će čitava dokumentacija, poslije usvajanja na sjednici vlade, biti dostavljena kvalifikovanim ponuđačima radi izrade ponude za gradnju moračkih hidrocentrala.
Ponude bi, kako je planirano, trebalo da budu dostavljene do 15. aprila 2011. godine.
Kvalifikovani ponuđači za elektrane na Morači su italijanska kompanija A2A, suvlasnik Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), zatim, sama EPCG, udružena s tom kompanijom, te kompanija "Enel", takođe iz Italije i kineski Sinohidro.
Njemački Štrabag odustao je od učešća na tenderu za gradnju hidroelektrana (HE) na Morači. Koordinator projekta izgradnje HE na Morači Nikola Jablan je na današnjoj konferenciji za novinare rekao da je izvršena korekcija nacrta Koncesionog akta na osnovu javne debate o tom projektu koja je završena polovinom oktobra.
Podsjetivši na tehničko-ekonomsku analizu gradnje moračkih hidrocentrala, Jablan je naveo da bi ti objekti godišnje proizvodili 721 gigavat struje, a da bi investicija koštala oko 540 miliona eura.
Hidrocentrale bi bile izgrađene za šest godina, a nakon toga bile bi date na koncesiono korišćenje najmanje na period od 25 godina ili duže, zavisno od uslova ponuđača.
Član ekspertske grupe za izradu analize makroekonomskih efekata moračkih hidroelektrana Vladislav Karadžić je na istoj konferencijiza novinare rekao da će u Koncesionom aktu koji će, nakon usvajanjau vladi, biti konačan dokument, biti predviđena tri "scenarija" za gradnju centrala na Morači.
Pored "nultog" scenarija, odnosno mogućnosti da se odustane od gradnjeHE na Morači, scenario jedan podrazumijeva da prva u nizu od četiri hodrocentrale, Andrijevo, bude na koti od 285 metara i scenario dva, za Andrijevo sa nižom kotom od 250 metara.
Ako bi se gradila hidrocentrala u mestu Andrijevo, sa nižom kotom, na taj način bi bila bolje zastićena životna sredina i država bi imala manje troškove za eksproprijaciju zemljišta od vlasnika, ali je ta varijanta sa ekonomskog stanovišta nepovoljnija.
Država će, kako je na konferenciji za novinare objasnio Branko Vujović, za eksproprijaciju zemljišta i za zaštitu manastira Morača, zbog gradnje hidrocentrala, utrošiti 60 miliona eura.
On je demantovao neke tvrdnje, iznijete u javnoj debati, da će Crna Gora zbog gradnje moračkih hidocentrala morati da se zaduži za 200 miliona eura.
Komentarišući navode iz javne debate da Crna Gora, štaviše, neće imati koristi od moračkih elektrana, Vujović je naveo da će crnogorska građevinska operativa biti uključena u podizanje tih objekata, da će se koristiti čelik proizveden u Crnoj Gori i da će buduća kompanija koja bude upravljala novim elektranama biti profitabilna. Odgovarajući na predlog iz javne debate da se, umjesto moračkih centrala gradi hidroelektrana na rijeci Komarnica kod Šavnika, kao i nova termoelektrana u Pljevljima, Vujović je kazao da se od tih objekata nije odustalo, ali da oni ne mogu biti zamjena za HE na Morači.
U analizi makroekonomskih efekata moračkih elektrana navode se, pored ostalog, podaci da će samo u periodu njihove gradnje, od 2011. do2016. godine, bruto društveni proizvod u Crnoj Gori porasti 185 miliona eura, da će biti smanjena stopa nezaposlenosti, da će biti smanjen deficit tekućeg platnog bilansa a i da će poreski prihodi porasti za 76 miliona eura.
Prema obrazloženju, sve te cifre su u mnogo većim iznosima za period trajanja koncesije za korišćenje HE na Morači i nakon njihovog preuzimanja od strane države Crne Gore.
