Poliklinika Kliničkog centra Crne Gore dobiće moderan informacioni sistem za zakazivanje pregleda baziran na kompjuterski umreženim podacima pacijenata, što bi trebalo značajno da smanji gužve i rastereti medicinsko osoblje. To će sigurno dovesti do bolje organizacije i sistematizacije Poliklinike, mnogo preciznijeg zakazivanja, bez gužvi i lista čekanja, kazao je za Portal Analitika direktor Poliklinike dr Vladimir Vujović.
- Sistem centralnog zakazivanja pregleda trebalo bi da zaživi za pola godine, kada se planira i završetak adaptacije polikliničkog dijela Kliničkog centra. Ovaj sistem podrazumijeva da se u kompjuter unesu podaci kada pacijent ima pregled i kod kog doktora, tako da ne postoji mogućnost zabune, ili eventualnog vraćanja pacijenata, objašnjava dr Vujović. On smatra da će ovaj pristup uticati da se smanje gužve, čekanja, ispred ordinacija i da će doprinijeti da kvalitet pružanja usluga bude na odgovarajućem nivou.
Austrijski model: Direktor Poliklinike kaže da ovakav sistem zakazivanja, naprimjer, dobro funkcioniše u Austriji, i da će najvjerovatnije biti primjenjen i kod nas. Preslikaćemo njihov način rada jer je efikasan, ističe dr Vujović.Da je neophodno uvesti novi način zakazivanja potvrđuje i činjenica da većina polikliničkih ambulanti ima problem sa vrlo velikim brojem pregleda. Pacijenti su uglavnom nezadovoljni, jer smatraju da dugo čekaju, a sa druge strane i ljekari, jer tokom dane prime previše pacijenata.
-Ortopedija, endokrinologija, reumatologija, urologija, vaskularna hirurgija, neurologija, prinuđene su da rade više nego što su njihove realne mogućnosti. Na endokrinologiji bi dnevno trebalo da prime tridesetak, a obično se pregleda i po 45 pacijenata. Ako svaki pregled traje minimum petnaest minuta, pitanje je kako se onda posvetiti svakom pacijentu- kaže dr Vujović. Stoga smatra da je sistem centralnog zakazivanja jedan od načina da se riješi taj problem.
Koliko je novi sistem zakazivanja neophodan pokazuje podatak prema kome se u 22 ambulante pregleda oko 880 pacijenata, a nedjeljno oko 4.400 što, kako kaže dr Vujović, nije zanemarljiv broj.
Pregledi na magnetnoj u dvije smjene: Naš sagovornik naglašava da se svi dijagnostički pregledi u poliklinikama KCCG završavaju u roku od 30 dana, osim na oftamologiji i kardiologiji gdje se čeka nešto duže. Hitni slučajevi imaju prioritet, tako da se ovi pregledi na skeneru i magnetnoj rezonanci, uz uput ljekara, obavljaju u roku od 24 sata, kaže dr Vujović.
- Na ambulantne skenere čeka se od sedam do deset dana, zavisno od dinamike posla. Na magnetnu rezonancu u prosjeku pacijenti čekaju od tri do četiri nedjelje, ukoliko se ne radi o hitnim pregledima. Najviše se čeka na neuromagnet, jer 80 posto patologije ide na preglede centralnog nervnog sistema, ističe direktor Poliklinike.
On objašnjava da se pregledi na magnetnoj rezonanci rade u dvije smjene, kao i da aparat praktično radi 365 dana u godini, kako bi liste čekanja bile što manje. Klinički centar ima dva magneta, i jedino se u ovoj medicinskoj ustanovi u Crnoj Gori mogu obavljati pregledi na tom aparatu. Vujović ističe da su nakon kvara jednog magneta radili i za vrijeme novogodišnjih i vjerskih praznika, tako da je veliki broj pacijenata sa liste čekanja pregledan, preciznije oko 70 do 80 odsto.
Kardiohirurški zahvati se čekaju do tri mjeseca: Što se tiče operativnih intervencija, liste čekanja mogu biti kraće ili duže od mjesec dana, zavisno od toga kojeg će doktora pacijent da odabere. Kardiohirurški zahvati se uglavnom zakazuju u roku od dva do tri mjeseca.
Doktor Vujović kaže da se u zemljama u okruženju na specijalističke preglede čeka i po više mjeseci. U Hrvatskoj, naprimjer, na pregled se čeka i po tri mjeseca, a na skener i po šest mjeseci.
Ipak, nesumnjivo je da naši pacijenti s pravom očekuju efiksniji sistem zdravstva. Uostalom, nikome kao bolesnom čovjeku dan nije tako dug, posebno kada iščekuje dijagnostički pregled. Takođe, neophodno je da Klinički centar, kao zdravstvena ustanova od posebnog značaja, bude što bolje opremljen i da pruži što kvalitetniju uslugu.
Adaptacija Poliklinike koja je u toku, trebala bi da obezbijedi bolje uslove i za pacijente i za ljekare. Dok ne bude završena, a planirano je da to bude za pola godine, specijalističke i subspecijalističke ambulante izmještene su u zgradu stare medicinske škole i nekadašnje klinike za onkologiju i radioterapiju.Dr Vujović kaže da je prvih nekoliko dana najveći problem za pacijente bio da nađu ordinacije. “Ipak, mislim da se dobro organizovala služba usmjeravanja, kao i koordinacija portira i sestara sa informacionog pulta. Sada se to dosta dobro uhodalo i funkcioniše kako treba. Pregledi se redovno obavljaju i pacijenti, za sada, nemaju primjedbi. Tu su i jasna uputstva iscrtana na improvizovanim mapama, tako da pacijenti u svakom momentu znaju gdje je koja ambulanta izmještena i kako mogu da je nađu”, objašnjava dr Vujović.
U potrazi za ambulantom: Da se mnogi građani još uvijek dobro ne snalaze i da im traženje ambulanti oduzima vrijeme i strpljenje, potvrdila je mala anketa Portala Analitika. Pacijenti koje smo zatekli u čekaonicama kažu da nije uvijek lako naći potrebnog specijalistu. Žale se i na višesatna čekanja na specijalističke preglede, koja su iscrpljujuća pogotovo za starije i teško bolesne.
Problem je, kažu, i to što ne postoji odgovarajuća komunikacija između medicinskog osoblja i pacijenata, što im onemogućava da se na pravi način informišu o pregledima.
- Čekao sam da mi zakažu skener petnaest dana. Jutros sam došao na pregled, čekam od sedam sati, prošlo je podne i još nijesam stigao na red. Gužve su nepodnošljive, pogotovo za nas stare, požalio nam se 88 godišnji penzioner Vaso Kaluđerović.- Dobila sam uput za konzilijum i sad me vraćaju, a cijelo jutro sam čekala. Kazali su mi da treba da idem za Risan i da ne mogu ovdje da me pregledaju. Ne znam što je problem, ali očigledno da medicinsko osoblje nije organizovano kako treba, naglašava sedamdesetosmogodišnja penzionerka Darinka Mitrović.
- Od kako su premjestili ambulante trčimo od jednog do drugog kraja i teško možemo da se snađemo, što nam oduzima veliko vrijeme, negoduje tridesetpetogodišnji Vladan Žižić, koji je došao na pregled u biohemijsku i hematološku laboratoriju, a inače radi na održavanju čistoće u bolnici.
Pacijent Suad Ličina, koga smo zatekli ispred ambulante za urologiju, ima više razumijevanja za ljekare i sestre i kaže da ni njima nije lako. “Pored odgovornog i napornog posla, svakodnevno moraju da se “nose” sa mnogobrojnim pacijentima, rezličitim ćudima i bolestima. Od kako su premjestili klinike malo je tijesno ovdje, ali kad se prošire biće nam bolje, a od modernizacije Poliklinike svi će imati koristi. Trebali bi građani da se malo strpe dok se to ne završi”, kaže Ličina, radnik Kombinata aluminijuma.
Sličnog je mišljenja i tridesetogodišnja Nikoleta Jovanović, inače zaposlena u KIPS-u.
“U ovim uslovima medicinsko osoblje dobro funkcioniše. Adaptacija Poliklinike je pozitivan korak i značiti poboljšanje, jer će omogućiti da pacijenti mnogo brže završavaju preglede”, kaže Jovanović.
Mreža privatno-javnog partnerstva: Projekat uključivanja privatnih ordinacija u javni sistem je jedan od modela prevazilaženja problema- smatraju građani koje je Portal Analitika kontaktirao u anketi, a istog mišljenja je i direktor Poliklinike dr Vladimir Vujović.
On kaže da je sistem zdravstvenih ustanova koje se refundiraju preko Republičkog Fonda zdravstva rasteretio posao u Kliničkom centru za oko pet odsto. To, kaže Vujović, mnogo znači i vjerujem da će taj procenat ubuduće biti i veći.
Pojašnjava da se pacijentu ukoliko želi, može izdati potvrda da se pregleda u nekoj od privatnih zdravstvenih ustanova koje su dio privatno- javnog partnerstva, ako je na prvi pregled u polikliničkim ambulantama čekao duže od mjesec dana. Svi specijalistički pregledi koji mogu da se obave najkasnije do trideset dana, ne spadaju u liste čekanja i obavljaju se u ambulantama poliklinike.
- Klinički centar tek od skoro počeo je da izdaje potvrde za kardiološke i oftamološke preglede, kao i fizikalnu terapiju. Na oftamologiji se sa izdavanjem potvrda počelo u januaru i do sada je izdato 817. Za kardiologiju smo za kratak period izdali oko 140 potvrda. U okviru mreže funkcionišu oftamologija, kardiologija, fizikalna medicina, rengen, vantjelesna oplodnja i hiperbarična medicina, sve ostalo nije umreženo i za takve preglede, za sada, ne može da se izda potvrda na pregled kod ovlašćenog privatnika- kaže Vujović.
Direktor Poliklinike smatra da bi ubuduće trebalo razmisliti i o proširivanju mreže javnih i privatnih klinika i ambulanti, što bi dodatno rasteretilo Klinički centar.
Ana UGLIK
