"Za ovo krivično djelo koje je kvalifikovano Đokaju zaprijećena je najmanja kazna zatvora 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora, dakle ko liši života člana porodice može biti kažnjen tog zakona", kazala je Vujović.
Portparol Osnovnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je ponovio da je državni tužilac donio u potpunosti pravilnu i zakonitu odluku povodom prijave iz avgusta ove godine.
On je kazao da tužilaštvo obezbjeđuje krivično pravnu zaštitu svim građanima, te da je postupano u skladu sa zakonom.
"Preventiva nije u nadležnosti tužilaštva", kazao je Radonjić.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević saopštila je da ona osjeća odgovornost kada kaže ženama da prijave nasilje.
"Ako znamo da država ne može da stane iza njih i zaštiti njihovo pravo na život, a to je osnovno ljudsko pravo i osnovna obaveza države, onda nijesam sigurna da je to dobar savjet", saopštila je Raičević.
Ona je navela da pranje ruku od odgovornosti predstavlja, kako je dodala, patologiju naših institucija.
"Ne znam kako bih to drugačije nazvala. To predstavlja kulturu nekažnjivosti", navela je Raičević.
Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, kazao je da je reakcija institucija sramota.
"Šejla je vjerovala državi, podnijela prijavu, vjerovala državi, država je nije zaštitila i ona je ubijena. To je tako jasno i precizno", kazao je Đeljošaj i dodao da je u tom slučaju sve crno na bijelo.
Kaže i da je vjerovao da će ODT dozvati pameti i preuzeti odgovornost i reći ko je bio dežurni tužilac.
"Ja sam iskreno očekivao da će biti uhapšen ili ovaj njihov predstavnik koji krije ime tog tužioca", naveo je Đeljošaj.
Tužilac Vukas Radonjić je pitao ko krije ime dežurnog tužioca.
"Uopšte nije bitno ko je poimenično državni tužilac", kazao je Radonjić i dodao da je tužilaštvo u potpunosti postupilo po zakonu.
"Tužilaštvo neće gledati da zadovoljni nečiji pojedinačni interes, već će isključivo postupati po Ustavu i zakonu", kazao je Radonjić.
Radonjić: Tužilaštvo se drži zakona
Radonjić je kazao da su jedino oruđe tužilaštva zakoni - Krivični zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Kazao je i da u prijavi nema "grubog nasilja", pod kojim se smatra svako nasilje pod kojim za posljedicu tjelesnu povredu laku ili tešku.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kaže, da je prekršaj kada član porodice prijeti napadom drugom članu porodice.
"Je li ovo prijetnja napadom - jeste izrazita prijetnja napadom, zato je koleginica i ocijenila da je to prekršaj”, kazao je Radonjić.
On je kazao da postoje dvije potvrde da je odluka tužioca pravilna i zakonita.
“Sama u zakonu, Krivičnom zakoniku i Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i druga u odluci suda, koji je prihvatio da je nadležan, zakazao ročište i donio odluku”, naveo je Radonjić.
On je naveo i da je problem neusaglašenost zakona međusobno i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa KZ i sa Istanbulskom konvencijom.
Radonjić je kazao da svaki građanin osjeća empatiju u ovom slučaju te da i sam osjeća isto.
Raičević: Konvencija vas obavezuje da budete proaktivni
Raičević tvrdi da Radonjić nije u pravu.
“Mi ovdje imamo uporno nasilje koje ne prestaje imamo prijetnje po život, ko je ikad rekao da ovakve radnje ne predstavljaju grubo kršenje mira člana porodice”, pitala je Raičević.
Kazala je i kada se procjenjuje da li je nešto prekršaj ili krivično djelo, mora se imati u vidu i kontekst.
“Na to nas obavezuje Istanbulska konvencija. Postoji u konvenciji princip dužne pažnje, to znači da se od države očekuje da djeluje proaktivno i da efikasno bez nepotrebno odlaganja procesuira sankcioniše i na kraju izvrši naknadu štete žrtvama bilo krivičnih djela bilo prekršaja. Konvencija vas obavezuje da budete proaktivni”, kazala je Raičević.
Ona je navela i da se moralo imati u vidu da je Ilir Đokaj bio povratnik kada je riječ o nasilničkom ponašanju. Raičević kaže i da je bilo potrebno provjeriti da li on ima oružje.
Đeljošaj: Najveća sramota reći da je odluka tužilaštva bila zakonita
Đeljošaj je kazao da je najveća sramota reći da je odluka tužilaštva bila zakonita.
"Poslije svega što se desilo, samo prekršajni postupak, ja ne znam ima li neko ko može da zaštiti ovo društvo protiv ovakvog tužilaštva. Ima li policije da pokrene istragu", pitao je Đeljošaj.
Kazao je kako nam se sve ovo može ponoviti, ako nemamo odgovornih.
"Svakome je jasno da je ovo pogrešna procjena da se ovo kvalifikuje kao prekršaj. Koji prekršaj? Mi smo za banalnije stvari krivično procesuirali ljude u Crnoj Gori. Za jedno pisanje na Fejsbuku", poručio je Đeljošaj.
