„Svijet je nepripremljen za ovo što se dešava. Pravi propagandni rat se vodi na društvenim mrežama, pa kao takve, one predstavljaju najmoćnije oružje svjetskih političara”, kazao je Vujović.
Određeni mediji, kako je kazao, dešavanja u Ukrajini nazivaju vojnom operacijom Rusije što, kako smatra, dovoljno govori o njihovoj političkoj orjentaciji.
”Danas svjedočimo brutalnoj propagandi koja prati ovaj rat, a širenje dezinformacija se dešava i u Crnoj Gori“, ističe Vujović.
Napominje da Crna Gora ima obavezu usklađivanja svojih politika sa Evropskom komisijom, pa se, kako navodi, od Vlade očekuje da uvede zabranu ruskih medija.
“Crna Gora mora sama da zaštiti svoj medijski prostor od brutalne propagande. Jasno je zašto nije zabranila ruske medije – nije bilo dovoljno glasova da se ta tema uopšte stavi na dnevni red”, dodaje Vujović.
Crna Gora je, tvrdi, posljednjih pet – šest godina pod ruskom agresijom političke prirode koja se, kako smatra, manifestovala različitim pokušajima državnog udara i litijama koje su organizovane iz centara u Beogradu ili Moskvi.
Dodaje da rat između Rusije i Ukrajine predstavlja sukob dva svjetska pola- totalitarnog sistema sa demokratskim dijelom svijeta.
“U ovako ekstremnoj situaciji, koja će možda i opredijeliti 21. vijek, bitno je da damo doprinos kako stvari ne bi otišle u pogrešnom smjeru. Ako Rusi tvrde da je cilj rata denacifikacija Ukrajine, morate znati da je, ako to uspije, Crna Gora sljedeća na redu”, zaključuje Vujović.
Kod ljudi koji pamte rat, strah je jači
Neizvjesnost koju rat nosi sa sobom izaziva anksioznost i bespomoćnost kod ljudi, ocjenio je psiholog Radiša Šćekić. Posljedice su, kako kaže, trenutno vidljive.
“Jedan od uzroka je sjećanje na ono što se desilo ne tako davno, naročito za jedan broj ljudi koji je živio na ratnim prostorima. Kod ljudi koji su preživjeli ratne strahote i glad, strah je mnogo jači. Određena patologija ponašanja kod nih je izraženija”, ističe Šćekić.
Prema njegovim riječima, postoje pritisci na građane da se priklone jednoj ili drugoj strani.Sistem treba da umiri građane.
„Situacija je neizvjesna, ali na to ne možemo uticati. Ne možemo promijeniti ništa kada je riječ o ratu u Ukrajini, ali možemo promijeniti našu realnost”, zaključuje Šćekić.
Snabdijevanje uredno, potražnja u padu
Snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama u Crnoj Gori u ovom trenutku je na visokom nivou, ali, paradoksalno, imamo pad potražnje, kazao je direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeMiroslav Cimbaljević.
„U prethodnih nekoliko dana je postojao kontinutitet u nabavci. Bilo je otežavajućih faktora, ali smo preuzeli medijatorsku ulogu“, kaže Cimbaljević.
Napominje da Srbija ima nešto više od dva i po puta veće količine pšenice nego što su njihove potrebe, što je, kako kaže, najbitnije u ovom trenutku.
„Prema informacije kojima raspolažemo, očekujemo da već sjutra na sjednici Vlade Srbije odluka o zabrani izvoza robe bude stavljena van snage, odnosno da se protok robe prema Crnoj Gori nesmetano obavlja. Važna je informacija i da je cijena pšenice u Srbiji pala za 17 odsto, pa je jeftinija nego što je bila prethodnih desetak dana. Kontinuitet snabdijevanja hranom sa aspekta naših procjena biće na dosadašnjem nivou“, kaže Cimbaljević.
Naše tržište je zavisno od uvoza što, kako pojašnjava, otežava situaciju.
„Zemlje koje nisu poljoprivredno orjentisane trpe veće posljedice. Ministarstvo poljoprivrede je preduzelo set mjera u cilju pospješivanja poljoprivredne proizvodnje kroz jačanja investicija. Za 20 hiljada registrovanih poljoprivrednih proizvođača opredijeljeno je 4 miliona eura. Usljed povećanja inputa, opredijelili smo sredstva za direktna plaćanja kako u stočarskoj, tako i biljnoj proizvodnji“, ističe Cimbaljević.
Građani su, podsjeća Cimbaljević, već napravili zalihe u svojim domaćinstvima. Trgovački lanci bi mogli da opterete svoj lager kako bi napravili zalihe, a moglo bi se desiti da građani ne kupuju hranu dok ne potroše već kupljeno. U tom slučaju, pojašnjava, dolazi do problema sa rokovima, kao što se dešavalo na početku pandemije Covid19.
Mediji u Srbiji na strani smrti
Trenutak u kom živimo je opasan jer je pandemija razorila svjetske ekonomije, a rat u Ukrajini ih dodatno razara, kaže novinar Dinko Gruhonjić.
„Naročito je opasno na Zapadnom Balkanu jer smo dugi niz godina suočeni sa malignim uticajem Rusije na koji smo uzalud upozoravali EU i SAD. U ovom delu sveta zvanični Beograd i zvanična Banja Luku su, zapravo, ispostave agiture zvanične Moskve koje već dugi niz godina na bezbednosnom planu čine sve da podriju BiH, Crnu Goru, Kosovo i Severnu Makedoniju. Ko zna kakvi nas scenariji očekuju i gde će se Putin zaustaviti, jer Ukrajina nije daleko od Balkana“, ističe Gruhonjić.
Podsjeća da su mediji u Srbiji, za razliku od medija u normalnom svijetu, na strani agresora Rusije.
„Uloga medija je veoma važna, a većina najtiražnijih medija u Srbiji je na strani varvara, uključujući i Javni servis. Mene je sramota što živim u takvom društvu, sa takvim medijima. Ne mogu ih nazvati kolegama jer su oni na strani smrti umjesto na strani života“, kaže Gruhonjić.
Nada se da će Crna Gora dobiti manjinsku Vladu, ali ne veruje da će ta vlada imati snage da se uhvati u koštac sa ovakvim vremenima.
„Manjinsku Vladu posmatram kao tranzicionu, koja će Crnu Goru dovesti do izbora. Mislim da su, u konačnici, parlamentarni izbori pravo rešenje“, zaključuje Gruhonjić.
