Odluka koja liberalizuje sticanje crnogorskog državljanstva, koju je, 4. februara, usvojila krnja odlazeća vlada Zdravka Krivokapića, par sati uoči smjene u parlamentu, u petak 11. februara, objavljena je u Službenom listu, a stupa na snagu 19. februara. Izmijenjenom odlukom je propisano da bi neko dobio državljanstvo naše države, umjesto dosadašnjih deset godina stalnog boravka, dovoljno je da ima pet privremenog i pet stalnog boravka. Ukoliko se primijeni ova odluka uticala bi na etnički sastav Crne Gore i izmijenila bi biračko tijelo u korist prosrpskih stranaka.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kaže za Pobjedu da odgovornost za donošenje Odluke o izmijeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, nije samo premijera Krivokapića, nego i svakog člana Vlade koji je glasao za nju, jer je na taj način prekršio nekoliko pravila.
PROMJENA NACIONALNE STRUKTURE
- Prvo pravilo koje je prekršeno je zanemarivanje političkog dogovora da se ovo pitanje riješi na parlamentarnom odboru koji se bavi izbornim reformama. S druge strane, ovu odluku nije predložio ministar unutrašnjih poslova, makar to možemo zaključiti po informacijama koje smo mogli da čujemo. Krivokapićeva Vlada je na ovaj način ušla u izborni inžinjering. Nažalost, on i ministri koji su glasali za ovu odluku pokušavaju nezakonito i na vještački način da promijene nacionalnu strukturu biračkog tijela. Riječ je o najvećem broju državljana Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije za koje Vlada vjeruje da će, kada im omoguće da uđu u birački spisak, pomoći tim partijama da naprave prevagu na narednim izborima. Ključno pitanje je, ukoliko dođe do primjene ove odluke, da li će prozapadna većina birača koji glasaju u Crnoj Gori ostati dominantna ili će ovo značiti njeno brisanja i nestanak, smatra Vujović.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja naglašava da se može dati procjena i projekcija, ako bi ovakva odluka opstala, kako to pokazuje CeMI-jeva studija, da bi 25.000 do 28.000 stranaca moglo doći u zakonsku poziciju da apliciraju za dobijanje crnogorskog državljanstva u narednih pet godina, a samim tim i do sticanja biračkog prava.
NEZAKONITA DVOJNA DRŽAVLJANSTVA
Vlada Zdravka Krivokapića je, kako kaže, pokazala nezainteresovanost da sistemski riješi pitanje nezakonitog dvojnog državljanstva koje je stekao veliki broj državljana Crne Gore. On podsjeća da, prema važećem zakonu, ko primi državljanstvo druge države ostaje bez crnogorskog državljanstva.
- CeMI je u studiji „Crnogorsko državljanstvo i prebivalište - kako doći do ažurnog biračkog spiska“, objavio da prema obavještenju MUP-a Srbije, koje je MUP Crne Gore dobio od srpske delegacije tokom vođenja pregovora o zaključivanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu između dvije države krajem 2008. godine, u periodu od 3. juna 2006. do 24. decembra 2008. godine, dakle za nepunih 19 mjeseci, blizu 35.000 crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori steklo državljanstvo Srbije. Time su ispunjeni uslovi da oni izgube državljanstvo Crne Gore - smatra Vujović.
Procjena je, ističe naš sagovornik, da se broj crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji posjeduju državljanstvo Srbije i imaju prebivalište u toj zemlji, kreće u rasponu od 50.000 do 80.000 i oni su upisani i u biračke spiskove i Crne Gore i Srbije.
- Postoje dvije dimenzije tog problema - politička i praktična. Politička je da nije postojalo interesovanje ni prethodnih crnogorskih vlasti do promjene 30. avgusta 2020. godine, da se takvi slučajevi istraže i provjere i da se tim licima oduzme državljanstvo. Postoji, međutim, i praktičan problem provjere velikog dijela njih, jer organi Srbije i BiH ne žele da sarađuju i daju podatke. Zbog toga će, s obzirom na to da nije za očekivati u tim državama da se promijeni politička volja, to ostati aktivan problem sve do ulaska, ne samo Crne Gore, nego i drugih država Zapadnog Balkana u EU. Tad bismo mogli da trajno razriješimo to pitanje, ne samo onog koje se tiče prebivališta, nego i dvojnog državljanstva - rekao je Vujović.
4
ŠTETNE POSLJEDICE
Prema riječima našeg sagovornika potez odlazećeg premijera i njegovih ministara, da na brzinu donesu odluku o liberalizaciji uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, je politički i dio je njihove kampanje.
- Namjera im je da iskoriste međuprostor do formiranja nove vlade i da omoguće da se pokrenu postupci za liberalnije dobijanje crnogorskog državljanstva. Međutim, više je nego jasno da će ova odluka biti ukinuta jer nije u skladu sa domaćom praksom i propisima - smatra on.
Vujović ističe da jedan dio odgovornosti leži i na prethodnoj vlasti jer ovo pitanje nijesu regulisali isključivo Zakonom o crnogorskom državljanstvu, već podzakonskim aktom. Samim tim se, kako je rekao, i otvorio prostor za ovakav vid zloupotrebe Krivokapićeve Vlade.
Ne smijemo zaboraviti, naglašava on, da i postojeća pravila koja tretiraju sticanje crnogorskog državljanstva u velikoj mjeri nijesu dovoljno restriktivna.
Podsjeća na podatke iz studije koju je radio CeMI koji pokazuju da je „restriktivni“ Zakon o crnogorskom državljanstvu dozvolio prijem skoro 31.000 novih državljana za 15 godina (oko pet odsto ukupne populacije u Crnoj Gori) i da je Zakon o strancima, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, dozvolio 30.052 stalna boravka i 29.042 privremena boravka.
- Jedno je pitanje dati nekom radnu dozvolu da radi, živi u Crnoj Gori i da ima prebivalište, ali kada je riječ o državljanstvu koje se veže i za politička prava uključujući i pravo glasa treba imati značajno restriktivniji pristup nego što je do sada bio - kazao je Vujović.
Teško je procijeniti, kaže on, koliku bi štetu mogla da napravi ova odluka.
- Trebamo sačekati i vidjeti koliko je ljudi spremno da rizikuje i da na taj način pokuša steći crnogorsko državljanstvo. Treba sačekati i vidjeti kakva će odluka o tom pitanju biti Ministarstva unutrašnjih poslova. Postavlja se pitanje da li je riječ o ništavnoj pravnoj odluci, da li je poštovana procedura. Ako nije ispoštovana procedura onda se ona može smatrati ništavnom, pa samim tim i takvog pravnog dejstva. To trebaju da odluče pravnici i treba da se iskoriste sve zaštitne mjere koje stoje u državi Crnoj Gori da se spriječi negativno dejstvo onoga što je uradila Krivokapićeva Vlada i njegovi ministri prošle sedmice - naglašava predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja.
KRIVIČNA ODGOVORNOST
Zlatko Vujović ističe da, ukoliko je ova odluka donijeta u nezakonitoj proceduri sa jasnom namjerom da se nanosi šteta državi Crnoj Gori, to podrazumijeva i krivičnu odgovornost za one koji su je donijeli.
- Riječ je o zloupotrebi službenih ovlašćenja i oni koji su to radili treba da snose odgovornost. Neke političke partije su već podnijele krivične prijave. Potrebno je da se tužilaštvo što prije izjasni i ukoliko postoje indicije da je počinjeno krivično djelo, da pokrenu postupak - poručuje na kraju Vujović.
Podsjetimo, MUP je Odluku o izmijeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, kojom je pokušan svojevrstan etnički inžinjering, predložio početkom prošle godine, ali je u aprilu povučen nakon višednevnih upornih protesta opozicije i patriotski orijentisanih građana.
Iako je Krivokapićev, do jučerašnji najbliži saradnik i koalicioni partner, odlazeći vicepremijer i lider GP Ura Dritan Abazović upozorio da u tehničkom mandatu Vlada ne donosi odluke koje bi mogle biti štetne i da će ova odluka, kada se izabere nova manjinska vlada, biti stavljena van snage, Krivokapić nije odustao od ove odluke, koja je dio Vučićevog projekta „srpski svet“ i „konačnog posrbljavanja Crne Gore“. Naložio je da se objavi u Službenom listu. Šteta državi je već učinjena, a posljedice, ukoliko se njena primjena hitno ne onemogući, mogu biti pogubne po našu državu.
