Takođe, politički analitičar Miloš Bešić nema sumnju da je izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku kršenje Ustava.
- Mene čudi tvrdoglavost skupštinske većine. Razmišlja se samo o tome da se po svaku cijenu derogira funkcija predsjednika zbog toga što je Đukanović na toj funkciji. Ne razmišlja se o tome da će sjutra doći neko drugi na tu funkciju i da će prije ili kasnije taj zakon biti osporen s obzirom da ne može da opstane jer je protivustavan. Nije mi jasno zašto to rade kada to ne može proći i kada će im to na duge staze sasvim sigurno da nanese ozbiljnu političku štetu. U to nema nikakve sumnje. Oni jednostavno rade u korist vlastite štete samo da bi kratkoročno afirmisali nekakav resentiman prema DPS-u i Đukanoviću ili da bi kratkoročno dobili premijera koji će opet u nekoj nestabilnoj situaciji imati nestabilnu većinu - kazao je on u emisiji "Most" na Radiju Slobodna Evropa.
Dodaje da je praksa kršenja Ustava prilično uobičajena.
- I Đukanović i DPS su nerijetko kršili Ustav - tako da mene to apsolutno ne iznenađuje - rekao je Bešić.
Podsjećamo, Đukanović je zatražio mišljenje Venecijanske komisije (VK) povodom ovog Zakona, a CeMI, na čijem je čelu Zlatko Vujović, učestvovao je u konsultativnom procesu sa VK.
- Dali smopravno tumačenje koje je prilično jasno. Tako da vjerujem da će i zaključci Venecijanske komisije biti da je riječ o neustavnom zakonu koji ne smije biti stavljen u pravni promet - kazao je Vujović za RSE.
Đukanović nije prekršio Ustav
Vujović je ocijenio i da krize oko formiranja nove vlade ne bi bilo da su URA i SNP stvarno željeli da podrže Miodraga Lekića za mandatara.
- Da jesu, onda bi skupštinska većina u ustavnom roku dostavila potpise poslanika koji podržavaju Lekića, kao što su to uradili za bivšeg premijera Krivokapića, i Đukanović bi htio-ne htio bio doveden u situaciju da mandat povjeri Lekiću. U ovom slučaju, potpisi su stigli tek nakon što je Đukanović odbio da mandat povjeri Lekiću. Na taj način Đukanoviću je ostavljen prostor da sam procijeni kako dalje. On je mogao da odredi i nekoga drugoga kandidata jer predsjednik ima punu autonomiju da odredi kandidata kojeg hoće. Ne postoji klauzula koja kaže da predsjednik države na bazi dobijenih potpisa mora dati mandat onome ko ima apsolutnu većinu poslanika crnogorskog parlamenta - objasnio je Vujović.
Prema tome, ističe on, da su potpisi stigli na vrijeme, Đukanović je imao ustavnu mogućnost da odredi drugog mandatara.
- Istina, to ne bi bila legitimna odluka, ali to bi pravno bila čista situacija. Prema tome, Đukanović nije prekršio Ustav, ali je sadašnja parlamentarna većina mogla da izbjegne ovu krizu da URA i SNP nisu taktizirali - kazao je Vujović.
I Bešić smatra da Đukanović nije prekršio Ustav time što nije dao mandat Lekiću, ali smatra da je trebalo to da učini.
- Pa da se vidi da li on ima podršku ili nema. Imajući u vidu nivo političkog animoziteta koji postoji između dve strane u Crnoj Gori, očekivao sam da će Đukanović da uradi nešto još malicioznije, da ne kažem bezobraznije, i da će za mandatara da predloži nekog iz DPS-a a koji bi onda 15, 20 ili mjesec dana pokušavao da formira većinu, pa kad propadne taj pokušaj, mogao bi da poveri mandat nekom trećem itd. Dakle, on je imao prostora da mnogo bezobraznije odigra tu utakmicu. Nijedošlo do kršenja Ustava, ali da je postojala Đukanovićeva namjera da se stabilizuje politički prostor - koje, naravno nije bilo - trebalo je dati mandat Lekiću, pa da vidimo da li on ima podršku parlamenta ili nema. Ako je ne bi bilo, Đukanovićeva pozicija bila bi ugodnija, jer bi glasanje u skupštini pokazalo da Lekić nema podršku, a ne da to bude njegova procjena - smatra Bešić.
"Niko ne traži nepristrasne kandidate za Ustavni sud"
Komentarišući neizbor sudija Ustavnog suda, Vujović je rekao da treba imati su vidu da su svi sadašnji kandidati predloženi od parlamentarne većine i da o tome nije bilo nikakvih konsultacija između opozicije i vlasti. Dodatni problem je, napominje on, što na konkursnim intervjuima poslanici pitaju kandidate kako će glasati u konkretnim slučajevima.
- Znači, ukoliko žele podršku, oni moraju da se obavežu kako će da postupe u pojedinim predmetima pred Ustavnim sudom. Dodao bih da će na proljeće naredne godine Ustavni sud ostati bez petog sudije. Tako da nećemo više imati četiri nepopunjena mjesta već čak pet - ocijenio je Vujović.
Na pitanje kako doći do nepristrasnih kandidata koji nisu vezani ni za jednu partiju, politički analitičar Miloš Bešić odgovara: "Nikako".
- Sve i da jesu nepristrasni, oni će, ako nisu po volji nekih političkih aktera, biti proglašeni pristrasnim. Ovdje se radi o vrlo jednostavnoj stvari. Za izbor sudija potrebna je većina koju nema nijedna strana. To otvara mogućnost ucjenjivanja i trgovine. DPS je u nekoliko navrata manje-više eksplicitno rekao: "Mi ćemo glasati za kandidate ako vi pristanete na vanredne izbore i ako povučete Zakon o predsjedniku". Znači, riječ je o trgovini. DPS je vrlo svjestan da bez njihovih poslanika i onih koje oni kontrolišu nema izbora sudija Ustavnog suda. To je karta s kojom oni mogu da trguju da bi dobili ono što oni žele - smatra Bešić.
Sa druge strane, Vujović ističe da niko i ne pokušava da traži nepristrasne kandidate za sudije Ustavnog suda.
- Iz prostoga razloga što se od kandidata zahtijeva puna politička lojalnost i pristrasnost u postupcima pred Ustavnim sudom ukoliko žele da dobiju podršku za izbor. Takav odnos političkih partija destimuliše istinske stručnjake da konkurišu za sudije Ustavnog suda. Ako niste dio političkog dogovora, nemate šta da tražite. Jedan od kandidata je rekao da je veto igrač postala i Srpska pravoslavna crkva. Iako nema nikakvu mrlju, on je prekrižen zato što se pretpostavlja da će u slučaju kada se pitanja Srpske pravoslavne crkve nađu pred Ustavnim sudom - a postoje dvije takve inicijative - glasati protiv interesa crkve. Dakle, nisu se samo političke partije uključile u izbor sudija Ustavnog suda već i dominantna vjerska zajednica u Crnoj Gori. Ne traže se više najveći pravni autoriteti već poslušni partijski vojnici - naglasio je Vujović.
Rješenje vanredni izbori
Kada su u pitanju vanredni izbori, Bešić smatra da je trebalo da se dese i prije nego što je formirana manjinska Vlada Dritana Abazovića, odnosno kada je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila kredibilitet i legitimitet.
- Međutim, sve i da bude izbora, nisam siguran da će to dovesti do razrješenja političke krize. Sva je prilika da ćemo nakon tih izbora imati veliki broj aktera i opet će neko - možda više ne URA - imati ucjenjivački kapacitet jer će od njega zavisiti parlamentarna većina. Ali, ponavljam, izbori su uslov da uopšte krenemo ka razrješenju krize - rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, idealno rješenje bi bilo da su parlamentarni izbori održani zajedno sa nedavnim lokalnim izborima.
- Pošto se to nije desilo, mislim da je veoma važno da se ti izbori održe zajedno sa predsjedničkim koje očekujemo na proljeće iduće godine. Mislim da će mnogo zavisiti od predsjedničkih izbora. Na njima će se Đukanović kandidovati ili neće. Ako se kandiduje, pobijediće ili neće. Od tog scenarija zavisiće, po mom dubokom uvjerenju, sljedećih 10 ili 15 godina političke stabilnosti ili nestabilnosti u Crnoj Gori - zaključio je Bešić.
I Vujović smatra da se bez vanrednih izbora nećemo približiti rješenju krize.
- Ali, ako bi se sada održali izbori, rezultat bi vjerovatno bio sličan rezultatu nedavnih lokalnih izbora u Podgorici. URA bi vjerovatno bila zamijenjena strankom Evropa sad i opet bismo imali veliku političku nestabilnost. Ako bi se nakon tih izbora formirala vlast kakva se sada formira u Podgorici - to ne bi garantovalo prozapadnu orijentaciju Crne Gore. Kriza bi se samo produbila - zaključio je Vujović.
