Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako gospodin Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju u Crnoj Gori i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski – kazao je za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat povodom najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da ako ne bude dogovora o uvođenju srpskog jezika kao službenog, postoji rješenje - ustavotvorna skupština.
Mandić je i juče poručio da „postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog“. Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, kazao je Mandić u intervjuu za Večernje novosti, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine.
Vukčević kaže da se ustavotvorne skupštine održavaju po pravilu nakon promjene državopravnog statusa ili radikalne promjene sistema vladanja.
"Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako gospodin Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju u Crnoj Gori i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski. Ustavotvorne skupštine se održavaju po pravilu nakon promjene državo-pravnog statusa jedne države ili radikalne promjene sistema vladanja. Kako ni jedno ni drugo nije u pitanju, to se ustavne odredbe o jeziku mogu promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je 2/3 većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od 3/5 svih birača u Crnoj Gori. Svaki drugi načina bio bi pravno nasilje i svrstao bi Crnu Goru u države totalitarnog, autokratskog režima", poručio je Vukčević.
Komentarišući Mandićevu izjavu da on ne vidi ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom omogući da dobiju državljanstvo, Vukčević kaže da bi kada je u pitanju dvojno državljanstvo, svaki novoupisani državljanin Crne Gore stekao biračko pravo samo nakon dvije godine prijavljenog prebivališta u Crnoj Gori, shodno članu 45 Ustava.
"Što svakako otvara prostor za birački inžinjering i zloupotrebe. Stoga predlažem predsjedniku Skupštine, ali i svim drugim političarima da ako im je zaista cilj pristupanje Crne Gore EU, da se ostave ustavnih promjena kao i drugih tema koje dijele crnogorsko društvo i udaljuju nas od EU, do dana konačnog ulaska Crne Gore u EU", kazao je Vukčević, podsjećajući da će prije samog ulaska u EU Crna Gora morati pristupiti promjeni Ustava kako bi on bio usklađen sa pravnim sistemom EU.
Andrija Mandić je juče u intervjuu za Večernje novosti kazao da je pitanje srpskog jezika nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Rekao je da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.
"Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora da, uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom, i dalje insistiraju na nekim kvazitezama kako crnogorski treba da ostane jedini službeni", naveo je Mandić.
24
