„Poslanici imaju ne samo pravnu, već i političku i moralnu obavezu da ne usvajaju zakone za koje znaju da nijesu u skladu sa Ustavom. Kada takav stav dolazi od savjetodavnog tijela Savjeta Evrope koje okuplja nezavisne stručnjake iz oblasti Ustavnog prava, kakva je Venecijanska komisija, onda je obaveza poslanika time još veća“, poručio je u razgovoru za Portal Analitika advokat dr Miloš Vukčević.
Komentarišući mišljenje Venecijanske komisije povodom izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, Vukčević vjeruje da je većina poslanika upoznata da nije dobro da Crna Gora ne postupa po preporukama i mišljenju VK i da time šalju poruku da su protiv članstva naše zemlje u EU.
„Mišljenja sam i nadam se da će na kraju ipak preovladati razum kod većine poslanika koji će uvažiti mišljenje i preporuku Venecijanske komisije i neće glasati za predložene izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore“, ističe naš sagovornik.
11
Ukoliko se pak to ne desi, odnosno ukoliko Skupština ipak izglasa izmjene o dopune Zakona o predsjedniku, Vukčević smatra da će se institucionalna i pravna kriza samo produbiti.
„Vjerujem da neće izostati i reakcija međunarodne zajednice i Evropske unije koja mora osuditi takvo neustavno i rekao bih neodgovorno ponašanje parlamentarne većine koja ne poštuje mišljenje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela Savjeta Evrope čiji je član Crna Gora. Ukoliko bi se eventualno i formirala Vlada čiji mandatar/premijer nije predložen od strane Predsjednika države, na očigledno neustavnom Zakonu, ista ne bi imala legitimitet i pitanje je da li bi bila priznata od strane međunarodne zajednice, prije svega od naši euroatlantskih partnera“, ističe Vukčević.
Stava je i da bi upitno bilo funkcionisanje takve Vlade i da li bi naši euroatlantski partneri uspostavili saradnju sa Vladom koja je izabrana na tako neustavan način, suprotno preporukama Venecijanske komisije i Evropske unije.
Predložene izmjene Zakona derogiraju Ustav
Venecijanska komisija zaključila je da je neustavna izmjena sedmog člana zakona, kojom je predviđeno da je “predsjednik dužan da predloži novog mandatara u roku od sedam dana u okviru roka od 90 dana od imenovanja prvog mandatara, za slučaj da je mandat vraćen jednom ili više puta”. Vukčević napominje da navedeni član narušava osnovno načelo podjele vlasti, određeno članom 11 Ustava koji propisuje da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.
„U ovom slučaju predloženi tekst Zakona derogira odredbe člana 103 Ustava koje propisuju da jedino predsjednik predlaže mandatara, pa samim tim jedno lice ne može bez prijedloga predsjednika biti određeno za mandatara. U pitanju je ustavna nadležnost predsjednika koja ne može zakonom biti dodijeljena poslanicima u Skupštini. Na taj način narušava se načelo podjele vlasti između Skupštine kao zakonodavnog tijela i Predsjednika države kao izvršne vlasti“, objašnjava Vukčević.
Napominje da, kao i svaki zakon, tako i Zakon o predsjedniku mora biti u skladu s Ustavom Crne Gore, a Ustavni sud je taj na kome je da ocijeni ustavnost.
„Siguran sam da bi Ustavni sud, da je funkcionalan i da može odlučivati, sam ili na inicijativu nekog drugog, u vrlo kratkom roku pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti navedenih odredbi Zakona o predsjedniku i utvrdio da iste nijesu u skladu sa Ustavom. Na taj način Ustavni sud bi zaustavio samovolju i neustavno ponašanje 41 poslanika, jer i njih obavezuje poštovanje Ustava koji je upravo tu da ograniči svaku vlast,pa i “najvišu” kakva jezakonodavna. Kada jedna vlast prigrabi nadležnosti druge tada nema slobode“, kategoričan je Vukčević.
Izlaz iz krize samo poštovanjem Ustava
Kako dodaje, u pravnoj situaciji kada Ustavni sud nije funkcionalan i kada ne može odlučivati jer nema dovoljan broj sudija, postoji potencijalna mogućnost direktnog obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer je jasno da se zaštita ustavnog poretka, ljudskih prava pa i prava predsjednika države ne mogu obezbijediti pred trenutno nefunkcionalnim Ustavnim sudom.
„Predsjednik može faktički da i po drugi put ne proglasi zakon, ali tada isti vrši povredu Ustava, jer shodno članu 94 Ustava Predsjednik je dužan da proglasi ponovo izglasan zakon, pa makar isti bio i očigledno neustavan kakav je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku. Nisam pristalica da se na neustavno ponašanje Skupštine Crne Gore odgovara neustavnim ponašanjem Predsjednika države“, kaže naš sagovornik.
Stava je da se samo strogim poštovanjem Ustava i zakona zaista može izaći iz institucionalne i pravne krize u kojoj se Crna Gora našla.
Kriza se, prema njegovim riječima, može riješiti kroz tri koraka.
„Prvi, da predlagači povuku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku jer se radi o očigledno neustavnom zakonu. Drugi korak je da se izabere barem jedan sudija Ustavnog suda,da na taj način Ustavni sud postane ponovo funkcionalan i u kratkom roku odluči ožalbama u vezi izbornih sporova, čime se stiču uslovi da Opštinske izborne komisije proglase rezultate lokalnih izbora konačnim. I na kraju, treći korak je da Skupština skrati sebi mandat, poslanici vrati mandate građanima kako bi se u što skorije vrijeme mogli organizovati vanredni parlamentarni izbori“, ističe Vukčević.
Loša poruka i za građane i za EU partnere
Naš sagovornik smatra da poruke pojedinih poslanika da znaju da je Zakon o predsjedniku neustavan, ali da će ipak glasati za njega, jer je to, kako kažu, neophodno radi ostvarivanja njihovih “viših” interesa, nijesu ohrabrujuće i šalju lošu poruku građanima.
„Građani isto tako mogu da kažu - znam da je moje ponašanje nezakonito i da svojim radnjama kršim zakon, ali to je neophodno da bih ja ostvario neki moj “veći” interes. Kad može poslanik zašto ne mogu i ja onda obični građanin“, dodaje Vukčević.
Ističe da bi poslanici trebalo da budu primjer građanima na koji način se poštuju zakoni i Ustav.
Smatra i da se insistiranjem na neustavnim izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku šalje i loša poruka euroatlantskim partnerima i EU, čiji dio nastojimo da budemo.
„Šaljemo poruku da nijesmo u stanju kao društvo da obezbijedimo vladavinu prava, kao jedan od osnovnih uslova koje država mora da zadovolji da bi pristupila EU“, poručuje sagovornik Analitike.
Kakvu poruku šaljemo
Vukčević napominje da iako mišljenje Venecijanske komisije nije formalno pravno obavezujuće, isto proizvodi dejstvo, jer, kako dodaje, predstavlja “meko” pravo koje bi Crna Gora kao država članica Savjeta Evrope i država kandidat za članstvo u EU, u ugovornom odnosu sa EU (zaključen SSP) trebala da poštuje“.
Crna Gora se, objašnjava Vukčević, i kroz prelazna mjerila u okviru procesa pristupanja EU obavezala da će ustavne promjene i donošenje zakona sprovoditi uz poštovanje preporuka Venecijanske komisije.
„Ignorisanjem preporuka Venecijanske komisije Crna Gora rizikuje da uspori proces evropskih integracija, šalje poruku da nije spremna da ispuni sve obaveze na putu pristupanja EU i da nije u stanju da obezbijedi vladavinu prava i poštovanje smjernica Savjeta Evrope“, navodi Vukčević.
Sjednica na kojoj će se glasati o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, ali i o kandidatima za sudije Ustavnog suda zakazana je za ponedjeljak. Naš sagovornik očekuje da će, ipak, kod većine poslanika preovladati razum.
Bez ultimatuma i neustavnih zakona
„Ukoliko predlagač ne povuče očigledno neustavan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, očekujem da isti ipak ne bude izglasan u Skupštini Crne Gore. Takođe, očekujem da dođe do izbora barem jednog sudije Ustavnog suda kako bi se Ustavni sud konačno odblokirao. Poslanici moraju biti svjesni da se iz institucionalne i pravne krize može izaći jedino dijalogom i kompromisom“, poručuje Vukčević.
Ističe da parlamentarna većina mora da razumije da iz novonastale krize ne mogu izaći postavljajući ultimatum opoziciji i donošenjem neustavnih zakona kojim se narušava ustavni poredak Crne Gore.
„Neustavni i unilateralni potezi nijesu rješenje za izlazak iz krize. U suprotnom, takvim ponašanjem kriza će se samo produbiti, a sve na štetu države Crne Gore i njenih građana“, zaključuje Vukčević.
