Na 34. sesiji Ius Foruma, održanoj večeras u Podgorici u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, pravni stručnjaci raspravljali su o ulozi Venecijanske komisije u oblikovanju demokratskih procesa i pravne reforme, s posebnim fokusom na iskustva Crne Gore.
Tema foruma bila je "Venecijanska komisija – uloga, iskustva i očekivanja", a skup je okupio istaknute domaće eksperte iz oblasti prava i političkih nauka koji su sagledali značaj ovog tijela Savjeta Evrope u savremenim pravnim i političkim izazovima.
Evropski autoritet za demokratiju kroz pravo
Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija, poznata i kao Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope osnovano 1990. Godine koje okuplja 46 evropskih država, od kojih svaka delegira po dva eksperta.
“Samo Vatikan, Bjelorusija – koja nikada nije primljena – i Rusija, isključena nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, nemaju svoje eksperte u ovom tijelu. Članovi komisije biraju se na osnovu stručnosti u oblasti ustavnog i međunarodnog prava, djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada”, naveo je Radulović.
Glavna uloga Venecijanske komisije, kako je naveo, jeste pružanje pravne pomoći državama u oblastima ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
“Iako preporuke ovog tijela nisu obavezujuće, njihov autoritet je izuzetno snažan, često imajući presudan uticaj – posebno u situacijama kada unutar nacionalnih institucija nije moguće doći do rješenja”, ukazao je Radulović.
Crnogorsko iskustvo sa Venecijanskom komisijom
Crna Gora, kako je dodao, ima bogato iskustvo u saradnji sa Venecijanskom komisijom, posebno u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnim promjenama.
“Komisija je imala ključnu ulogu 2005. godine u predreferendumskom periodu u određivanju biračkog prava u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se više puta obraćala Venecijanskoj komisiji za mišljenja i preporuke.
Najznačajnija saradnja dogodila se tokom ustavne reforme 2013. godine, kada je Komisija razmatrala 16 amandmana. Posebno su se izdvojili amandmani koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda i imunitet članova Senata Državne revizorske institucije”, kazao je Radulović.
Doprinos evropskim demokratijama
Bivši dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije, Prof. dr Srđan Darmanović, govorio je o ulozi ovog tijela u izgradnji i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi, s posebnim fokusom na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.
Prema njegovim riječima, Komisija nije bila samo pouzdan savjetodavac evropskim zemljama, već je dala značajan teorijski doprinos u kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, ustavne pravde i ustavnosti.
“Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja”, zaključio je Darmanović.
Dodatno ojačati primjene preporuka VK
Prof. dr Miloš Vukčević naglasio je značaj djelovanja Venecijanske komisije u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti ugrožene, kao što je slučaj sa Crnom Gorom.
Iako je njen doprinos u proteklom periodu bio pozitivan, istakao je potrebu da se dodatno ojača primjena njenih preporuka.
“Komisija igra ključnu ulogu u tranzicionim državama poput Crne Gore, koje teže usklađivanju pravnog sistema sa evropskim standardima. Međutim, praksa pokazuje da implementacija preporuka često kasni ili se selektivno primjenjuje. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje mišljenja Venecijanske komisije odražava njenu stvarnu posvećenost evropskim vrijednostima”, naglasio je Vukčević.
Venecijanska komisija kao "alternativna pravna medicina"
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a, doc. dr Nikola Šaranović izložio je aforističku interpretaciju pravne izreke "ugovor je zakon za strane", preformulisavši je u "zakon je ugovor za stranke".
U ovom kontekstu, objasnio je, stranke su vlast i opozicija, njihov "ugovor" je zahtjev upućen Venecijanskoj komisiji, a mišljenje Komisije imaće zakonsku snagu.
Šaranović je opisao mišljenje Venecijanske komisije kao "lijek iz alternativne pravne medicine", zaključivši da "kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi", naglašavajući tako važnost ekspertskog mišljenja ovog tijela u situacijama političke i pravne krize.
Nova sesija Ius Foruma večeras je jasno oslikala ključne uloge Venecijanske komisije u pravnom i demokratskom razvoju Crne Gore i šireg evropskog prostora, posebno u vremenima izazova i institucionalnih slabosti.
