„Takozvana široka, a vrlo sporna tumačenja Ustava imaju isključivi cilj pokrića političkih akcija. Nalazimo se u predvorju vrlo opasne situacije u kojoj se dio daljih aktivnosti i procesa neće moći pratiti, tj. prepoznati kroz jasno ustavno definisane procedure i norme, što ukupnu crnogorsku zajednicu može ozbiljno udaljiti od proklamovanog cilja - uspostave države zasnovane na vladavini prava“, poručio je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović na skupu koji je juče organizovala CANU povodom 15 godina od proglašenja Ustava Crne Gore .
Kako je istakao, na javnoj sceni danas je više sukobljavanja nego dijaloga te da je zabrinjavajuće veliki broj institucija blokiran ili u v. d. stanju.
„Politički konstituenti skoro da nemaju u načinu funkcionisanja kvalitetniju razliku u odnosu na period prije usvajanja Ustava, što ozbiljno blokira proces izgradnje državnog aparata na principima funkcionalne institucionalne demokratije i ustavno proklamovane vladavine prava“, naglasio je Radulović.
Rašović: Da li smo i u kojoj mjeri ustavne patriote
Akademik Zoran Rašović istakao je da je 15 godina primjene Ustava Crne Gore otkrilo i neke njegove nedostatke. U tom kontekstu, upitao je i da li naš Ustav onemogućava samovolju vršilaca državne vlasti?
„Da li su Ustavom propisani pravni mehanizmi za saradnju više vlasti, kako bi se izbjegle blokade vlasti? Da li je izvršena funkcionalna podjela vlasti? Da li smo utvrdili postupak izbora vlasti? Da li su neki amandmani akti razvijanja i dopune načela i institucija sadržanih u osnovnom tekstu Ustava, ili su akti promjene tih načela? Da li su stavovi nekih domaćih i stručnih tijela jači od ustavni pravila? Da li su ustavne obaveze dovoljno naglašeno jake da svojom pravnom snagom čuvaju i unapređuju najviše ustavne vrijednosti? Da li se pri tumačenju interpretatori sve manje okreću ka Ustavu kao osnovnom zakonu s najvećom pravnom snagom? Da li je naš Ustav tekst koji će biti dugovječan? Da li smo i u kojoj mjeri ustavne patriote?“, pita Rašović.
Kako ističe, otkrivajući šavove i pukotine u težnji da daju nova tumačenja i objašnjenja teksta Ustava.
Pozvao je političke i druge subjekte na dijalog, konsenzus, poštovanje Ustava i njegovih vrijednosti, ali i da gaje kritički, ali konstruktivan odnos prema Ustavu, uz poštovanje vrijednosti ustavnog patriotizma
„Probleme koje imamo u primjeni našeg Ustava ne smijemo posmatrati nemoćno i bez našeg udjela“, poručio je Rašović.
Vukčević: Ustava se sjetimo kad je sredstvo ili smetnja za politički naum
Profesor ustavnog prava i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević napomenuo je da se Ustava sjetimo onda kad je on sredstvo ili smetnja za neki politički naum, najčešće kratkoročno.
„Ne može se iz ustavne krize izvući povlačenjem neustavnih poteza. Zbog toga su pred nama tri moguća izbora. Prvi je dijalog na ustavan način, drugi je nastavak prelaznog tehničkog stanja čija je legitimnost upitna, a treće povlačenje unilateralnih poteza, kojima se izlazi iz Ustava, i od čega se svi pribojavamo“, naveo je Vukčević.
Stava je i da promjene Ustava ne treba požurivati.
„Ne preuraniti i ne zakasniti, ali i ne kontaminirati polje dogovora temama koje nas dijele. Bitno je traženje tačaka saglasja, samo je to zaloga za primjenu i trajanje rješenja. Neophodni su nam kontinuirani razgovori o Ustavu. Time ćemo dati doprinos demokratizaciji društva“, poručio je Vukčević.
Đurović: Ustav da bude iznad svega i svakoga
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da napredak civilizacije i pojedinih društvenih oblika uređenja odslikavan, između ostalog, i u napretku pravnog sistema i njegove uređenosti te da je Ustav “dolazio kao kruna, odnosno slika oblika vladavine, ali i garancija očuvanja sloboda“.
„Svaki ustav, pa i Ustav Crne Gore mora biti iznad svih kratkoročnih politika i parcijalnih interesa. Dužni smo svi da damo doprinos u napretku i očuvanju pravne tekovine naše države“, istakla je Đurović.
Pozvala je poslanice i poslanike u Skupštini da u narednim danima na maksimalno odgovoran način pristupe imenovanju sudija Ustavnog suda Crne Gore.
„Ustav treba da bude i iznad svega i iznad svakoga“, napominje Đurović.
Marković: Ustav održava stvarnost, ali je i oblikuje
Profesor ustavnog prava i raniji predsjednik Ustavnog suda Milan Marković istakao je da je osnovni princip Ustava odluka za državnost.
„Ustav je hladna voda koja pokušava da pripitomi političku vlast“, istakao je Marković.
Stava je da Crna Gora ima nefunkcionalno sudstvo i da treba razmišljati o tome da sve tri grane vlasti učestvuju u izboru sudija Ustavnog suda, koji je trenutno bez kvoruma.
„Ustav održava stvarnost, ali je i oblikuje. Ustav se razvija preko svog tumačenja, a to u savremenom svijetu vrši ustavno sudstvo“, navodi Marković.
Odatle, kako dodaje, i poseban značaj Ustavnog suda.
„Imamo određene kvalifikovane većine koje su se pretvorile u svoju suprotnost. Postoji bojazan da se Crne Gora pretvori u državu stranaka, jer pojedine partije posmatraju državu kao plijen“, napominje Marković.
Prema njegovim riječima, kod jednog dijela ljudi postoji manija vladanja.
„Zaboravili smo onu misao da je poslanik predstavnik cijelog naroda, a kad bi to radili mogli bi više da se dogovaramo. U galimatijasu različitih dešavanja, s obzirom na to da smo svi ljudi bez obzira na različita mišljenja, potreban je dijalog, tolerancija, politička i ustavna kultura“, poručio je Marković.
Skup povodom obilježavanja 15 godina od proglašenja Ustava Crne Gore organizovali su CANU i Udruženje pravnika u saradnji sa Skupštinom Crne Gore.
