Kampanja za lokalne izbore u Podgorici ulazi u završnu fazu, a u dosadašnjem toku vidljiv je nizak nivo strateške komunikacije, ocijenio je za Portal Analitika komunikolog, Srđan Vukčević.
Ipak, kako navodi, postoji značajan prostor za unapređenje komunikacijskih strategija u kampanjama što bi moglo dovesti do veće mobilizacije birača i izgradnje dugoročnog povjerenja u politički sistem.
Analitika: Kako biste iz komunikološkog ugla ocijenili dosadašnju kampanju za izbore u Podgorici?
Vukčević: Dosadašnja kampanja za izbore u Podgorici pokazuje nizak nivo strateške komunikacije i fragmentirane poruke. Političke poruke nisu uvijek jasne ili dosljedne, a izostaje emocionalno povezivanje s biračima, što je ključno za motivaciju i angažovanje birača.
Apstinenti često traže autentičnost i transparentnost, što je trenutno deficitarno u postojećim kampanjama
Kampanje su često usmjerene na diskreditaciju protivnika umjesto na izgradnju povjerenja kroz jasne i uvjerljive programe. Prisutna je funkcionerska kampanja, nerealna obećanja se serviraju svakodnevno i poprimaju obrise grandioznog - avioni, kamioni, milioni…
Analitika: Koji kandidati šalju biračima najbolje, a koji najgore poruke?
Vukčević: Kandidati koji šalju najbolje poruke su oni koji se fokusiraju na specifične i ostvarive planove, koristeći jasnu i koherentnu komunikaciju koja je usmjerena na potrebe birača. Međutim, nisam siguran koliko je to efektivno u sveopštoj propagandi grandioznih obećanja i neukusnih etiketiranja. Treba imati i biračko tijelo za ozbiljne poruke i ozbiljne ljude.
Oni koji šalju najgore poruke često koriste retoriku koja je usmjerena na izazivanje straha ili na neosnovana obećanja koja nemaju jasno uporište u realnosti. To može izazvati cinizam i nepovjerenje među biračima.
Analitika: Kako se u takvoj ponudi birači mogu opredijeliti?
Vukčević: Važno je napomenuti i da se glasanje svodi na kraju na naš vrijednosni stav i sud i da mi glasamo na osnovu vrijednosti koje mi baštinimo i vrijednosti koje su nam strane i daleke. Ako su nekome manipulacija i laž bliski, teško ćete ga valjanom argumentacijom ubijediti u suprotno.
Takođe, osoba koja je nosilac liste svojim autoritetom predstavlja neke vrijednosti koje se poklapaju ili ne poklapaju s našim. Otuda i u gradu možete čuti “a ne bi vala onoga glasa” ili “a on je meni baš dobar” i slično.
Koriste se razne “udice” za skretanje pažnje da bi se dosegla gledanost radi popularnosti koja onda psihološki djeluje na ljude
S druge strane, ljudi često glasaju, i pored svih obećanja, onako kako su im roditelji glasali. Iako to može biti oličeno u sada nekim novim partijama, glasaju za iste vrijednosti. Zato i nemamo suštinskih promjena.
Oni koji su glasali prošlu vlast iz istih razloga glasaju i novu: partijsko zapošljavanje, sitni benefiti i “prohodnost”, klijentelizam i odbrana njihovog kulturološkog identiteta ili matrice. A mi teško možemo da se suočimo s istinom da je naša matrica nered, nekultura, nerad, neznanje, siromaštvo duha i ekonomsko siromaštvo. Da imamo red, kulturu, znanje i ekonomsko i duhovno bogatstvo - ne bi se gledale ovakve glave na televiziji po cijeli dan.
Analitika: Koliko su predizborna obećanja realna i kakvu sliku šalju javnosti?
Vukčević: Predizborna obećanja su često nerealna i predstavljaju "prazne" parole bez konkretnih koraka za implementaciju kao što je, na primjer, “Velje brdo” koje se plasira 10 dana prije izbora. Neko je procijenio da nam je biračko tijelo takvo da i ovo može da proguta. To je žalosno.
Ova vrsta komunikacije može slati negativnu sliku javnosti o političarima kao oportunistima koji nisu povezani s realnim problemima i potrebama građana iako se tako predstavljaju. Dugoročno, to može dovesti do gubitka povjerenja u politički sistem i do apstinencije. Za ozbiljne ljude to je jedna velika “sprdnja”.
Analitika: Da li je i na koji način ova kampanja drugačija od prethodnih?
Vukčević: Ova kampanja se razlikuje od prethodnih u smislu većeg prisustva digitalne komunikacije i pokušaja direktnijeg angažovanja mladih birača putem društvenih mreža. Koriste se kratke video poruke koje su snimane u formi podkasta.
Koriste se razne “udice” za skretanje pažnje da bi se dosegla gledanost radi popularnosti koja onda psihološki djeluje na ljude - da je to jedino što postoji od pameti u Crnoj Gori.
Psihološko pravilo u marketingu glasi: kad se nešto često ponavlja, mi mislimo da ga ima više nego što ga stvarno ima. Tako se manipulacijom stiže do popularnosti ljudi koji nisu najbolje što Crna Gora ima, ali jesu najvidljivije najgore što ima.
Analitika: Na političkoj sceni Crne Gore došlo je do svojevrsne smjene generacija. Koliko su kroz pojedine kampanje nova lica predstavljena kao potencijalni lideri i da li bi tu imalo prostora za unapređenje?
Vukčević: Smjena generacija na političkoj sceni Crne Gore pruža potencijal za unapređenje kampanja kroz predstavljanje novih lica kao lidera koji mogu donijeti inovativne i relevantne ideje.
Međutim, postojeća komunikacija često ne uspijeva u izgradnji njihove autentičnosti i povezivanja s biračima. Potencijal za unapređenje leži u razvijanju narativa koji naglašava kompetencije, integritet i viziju novih lidera, kao i u izgradnji njihovog kredibiliteta kroz konzistentno i autentično vođenje kampanje. Nažalost, autoritet mladi lideri pokušavaju izgraditi kroz hvalospjeve o sebi - ja pa ja.
Analitika: Mogu li kampanje sa konceptima kakvi su sad ponuđeni motivisati apstinente da izađu na izbore?
Vukčević: Trenutne kampanje, sa svojim često površnim i generičkim konceptima, teško da će motivisati apstinente da izađu na izbore.
Osim toga, neke kampanje nisu usmjerene na Podgoricu i njen razvoj, a u debatama se poteže lična diskreditacija umjesto naučno utemeljena rasprava.
Analitika: Na koji bi se način mogli motivisati apstinenti?
Vukčević: Ključ za motivaciju leži u prepoznavanju specifičnih problema i zabrinutosti apstinenata te u pružanju jasnih, ostvarivih rješenja koja bi mogla podstaći osjećaj važnosti i hitnosti među biračima.
Apstinenti često traže autentičnost i transparentnost, što je trenutno deficitarno u postojećim kampanjama. Ta deficitarnost dolazi od profila ličnosti koji se nude kao izbor.
Dominira površnost, šarlatanstvo, lična sujeta i preskakanje autoriteta nosilaca lista od strane vršilaca najvećih državnih funkcija. Usljed nedostatka ličnog autoriteta, nosioci lista oslanjaju se na razne spoljne autoritete, posebno one kojima nije mjesto u politici.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
