Na konkurs, raspisan 22. januara, za mjesto koje će ostati upražnjeno nakon što Gogić 27. maja ispuni uslove za odlazak u penziju prijavilo se šest kandidata: Zoran Vukićević, Alija Beganović, Nerma Dobardžić, Muhamed Ðokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak.
Vukićević, kojeg su juče intervjuisali poslanici članovi Ustavnog odbora, ukazao je da je jedan od problema to što su i pored činjenice da bi odluke Ustavnog suda, prema Ustavu morale biti obavezujuće i izvršne, praksa govori suprotno. On je istakao da je najčešće riječ o ustavnim žalbama koje su usvojene, a odnose se na ograničenje prava slobode vezano za pritvor.
"To je najčešće nepoštovanje odluka Ustavnog suda. Ostale se uglavnom poštuju, ali te ne – kazao je Vukićević i dodao da bi mu, ukoliko bude izabran za sudiju, prioritet bio da odluke Ustavnog suda konačno budu obavezujuće i izvršne.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa odlukom Evropskog suda pravde koja se odnosi na kriptovane komunikacije, te da li su Skaj prepiske valjan dokaz, Vukićević je istakao da nije suština u tome da li su one dokaz ili ne, već da li su pribavljene na zakonit način.
"Ukoliko su pribavljene kako treba, one jesu dokazi. Takođe, neophodno je da budu cijenjene, ne kao jedini dokazi, i da se nepobitno činjenično stanje ne utvrđuje samo na osnovu njih", kazao je Vukićević.
On je član Advokatske komore od 1994. godine i, kako je kazao, bavio se pretežno parnicom i krivicom. Ustavni odbor, kako je saopštila njegova predsjednica Simonida Kordić, nastaviće intervjuisanje kandidata u ponedjeljak kada će biti saslušan Alija Beganović.
