Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je, povodom otvaranja 22. sastanaka sa delegacijom Evropskog parlamenta (POSP), da današnji susret važan za jačanje veza sa EU.
" Izvještaj Evropske komisije predstavlja podsticaj na ubrzanju reformi i punopravnom članstvu Crne Gore u Evropsku uniju. Čini mi posebnu čast što je 28 savez Skupštine Crne Gore na čijem sam čelu napravio istorijske rezultate, a najznačajni je napredak u pogledu pravosuđa", rekao je Mandić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da su geopolitička dešavanja uslovila učvršćivanje unutar evropskih solidarnosti i sve veće interesovanje za integrisanje država kandidata. Kazala je da se u Crnoj Gori "desio osjetan impuls".
"Široka politička podrška reflektovana je i postignutim društvenim konsenzusom oko evropske budućnosti koja je programski temelj Vlade", rekla je Gorčević.
Kazala je da su poglavlja koja planiraju da zatvorimo su poglavlja sedam, 10, 20 i 31.
"Vjerujemo da će ova poglavlja biti zatvorena u decembru ove godine na međuvladinoj konferenciji tokom mađarskog predsjedavanja", kazala je Gorčević.
Ambasador Johan Satler kazao je da je cilj Crne Gore da bude članica do 2028. godine ambiciozan, ali dostižan.
"Crna Gora je napredovala u ispunjavanju poglavlja koja se tiču vladavine prava, Savjet kojim prdsjedava sada Mađarska će početi da razgovara o četiri poglavlja koja treba do kraja godine da budu zatvorena".
Poslanik DPS Ivan Vuković rekao je da ulazak Crne Gore u EU do kraja ove decenije predstavlja najvažniji politički zadatak.
"Punopravno članstvo garantuje da će generacije živjeti u zemlji evropskih vrijednosti, vladavine prava, političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Biće to i snažna potvrda ispravnostoi odluke prethodne generacije koja je na istorijskom referendumu 2006. godine obnovina nezavisnost Crne Gore", kazao je Vuković.
Ujedno integracije Crne Gore u EU predstavljaće, istakao je Vuković, dokaz da je proces njenog proširenja i dalje živ.
"Za našu zemlju pitanje EU integracije je pitanje više od dnevne, vanjske politike, toga su svjesni i oni koji naporno rade da postanemo članica EU, a toga su svjesni i oni drugi koji se uporno trude da Crnu Goru skrenu sa EU puta. U ovom trenutku Crna Gora je na istorijskog raslkrsnici", navodi Vuković.
Istako da su kao predstavnici opozicije zabrinuti zbog ovakvog razvoja događaja u Crnoj Gori.
"Crna Gora je na istorijskoj raskrsnici pred nama su dva puta, jedan ka EU, a drugi je onaj koji Crnu Goru vodi u mračne devedesete i vrijeme etnonacinalnih tenzija", rekao je Vuković
Poslanik evropskog parlamenta Tomislav Sokol istakao je da je određeni napredak postignut.
"Međutim postoje i mnogi problemi na koje sam upozoravao, najveći problem je sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese u Crnoj Gori. Imamo situaciju da su političke strane koje su zaista otvoreno prosrpske, a u velikoj mjeri i proruske, prvi put ušle u Vladu i to nije nešto što treba pozdrviti. Iz perspektive Hrvatske vidjeli smo niz provokacija, donošenje famozne Rezolucije o Jasenovcu čiji je isključivi cilj bio dovesti do toga da se zastvai crnogorski evropski put", istakao je Sokol.
Nije bilo potrebe da se, poručio je on, donese ova Rezolucija i ona je bila provokacija, što, kako je kazao, pokazuje koordinaciju sa Srbijom i Vučićem.
"Uticaj Srbije i Rusije dovodi u pitanje sam temelj crnogorskog identiteta, a dugoročno i opstanak Crne Gore", naveo je Sokol.
Poručio je da će promjena Zakona o državljanstvu dovesti do potpune promjene strukture Crne Gore.
"Evropska unija ne smije dozvoliti da se Crna Gora pretvori u nekakvu verziju Bjelorusije na Mediteranu. Tu se mora proaktivnije djelovati da se taj uticaj ograniči. Promjene zakona o državljanstvu bi dovele do promjene u strukturi Crne Gore, a crnogorska vlast bi se birala u Beogradu i Moskvi", istako je Sokol.
Hrvatska je, dodaje on, mnogo učinila za Crnu Goru i uvijek pružala podršku na evropskom putu.
"Mi smo naše dobre namjere pokazali. Mi želimo da Crna Gora i svi politički faktori usvoje evropske vrijednosti i mi ćemo ih podržati“, naveo je Sokol.
U vladajućoj većini postoje stranke čiji su lideri prije nekoliko godina bili pozivani u Beograd na ručak u čast Putina.
„Postoji problem srpskog i ruskog uticaja u Crnoj Gori, to je činjenica“, saopštio je Sokol.
Sokol se dotakao i teme pravosuđa.
„Hvalim napredak, ali postoje problemi, pokazuje izvještaj EK“, kazao je on.
Sokol je istakao javne sukobe ljudi iz vlasti ili koji su bili u njoj.
„Prije svega mislim na optužbe ljudi iz sigurnosnog aparata prema bivšem ministru pravde Miloviću“, rekao je Sokol.
Sokol je istakao da će Hrvatska pružati proevropskim strankama, bile one u opoziciji ili vlasti.
„Došlo je da se oni profilišu, da se vidi ko je ko“, naveo je Sokol.
