Politika
  • Portal Analitika/
  • Politika /
  • Vuković: Vlast u Crnoj Gori gotovo ni riječi o ruskom malignom uticaju, u Briselu ga pominje samo zarad političkih poena

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins komentarisao presudu Višeg suda u slučaju "državni udar"

Vuković: Vlast u Crnoj Gori gotovo ni riječi o ruskom malignom uticaju, u Briselu ga pominje samo zarad političkih poena

Aktuelna vlast u Crnoj Gori veoma neiskreno se odnosi prema pitanju ruskog malignog uticaja, ocijenio je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković, komentarišući nedavnu presudu Višeg suda u slučaju ponatom kao "državni udar".

Vuković: Vlast u Crnoj Gori gotovo ni riječi o ruskom malignom uticaju, u Briselu ga pominje samo zarad političkih poena Foto: UNDP
Portal AnalitikaIzvor

Na ponovljenom suđenju za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine Viši sud je utvrdio da nema dokaza da su ruski bezbjednjaci Vladimir Popov i Eduard Šišmakov, elnici bivšeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević i grupa državljana Srbije i Crne Gore namjeravali da izazovu nerede i nasilnu smjenu vlasti.

Kada je 2019. godine sud donio prvu osuđujuću presudu i optužene osudio na ukupno 70 godina zatvora, iz Brisela i Vašingtona su to nazvali pobjedom vladavine prava.

Dio analitičara smatra da je iste godina počela i snažna ruska kampanja relativizacije cijelog slučaja u crnogorskom društvu.

„To doprinosi stvaranju osjećaja konfuzije unutar društva spram procesa koji se tiču vladavine prava. To je i te kako učinkovito“, kazao je Vuković za Al Jazeeru.

On ruskom malignom djelovanju pripisuje i nedavnu prijetnju Kramlja da će uvesti kontra mjere zbog zabrane emitovanja ruskih medija u Crnoj Gori, kao i usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu zbog koje je upitan nastavak evropskih integracija Crne Gore.

Vuković kaže da se aktuelna vlast, u kojoj glavnu riječ vodi Pokret Evropa sad, a podržavaju je partije bivšeg Demokratskog fronta (DF), veoma neiskreno odnosi prema pitanju ruskog malignog uticaja.

„U Briselu na formalnom i nekom deklarativnom nivou crnogorske vlasti povremeno upozore na, kako ga oni definišu, maligni uticaj trećih strana u Crnoj Gori, samo kako bi dobili određene političke poene od tehnokrata u Briselu. Sa druge strane, unutar Crne Gore nikad, ili vrlo rijetko pominju te procese kao problematične za njihove politike“, naglasio je Vuković.

Oslobađajuća presuda u slučaju "državni udar" je prvostepena i sada se čeka da li će Tužilaštvo, koje je zastupalo optužnicu, uložiti žalbu. Od toga zavisi i da li će o daljoj sudbini predmeta ponovo odlučivati Apelacioni sud.

U "suđenju vijeka" u dva navrata sud je donio potpuno različite odluke po identičnoj optužnici. Prvu, osuđujuću iz 2019. godine, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista, a koju je nakon promjene vlasti 2021. godine oborio Apelacioni sud, i drugu oslobađajuću sada kada je na vlasti većina čiji dio su i partije Andrije Mandića i Milana Kneževića.

Advokat Veselin Radulović kaže da nedavna presuda, kao i ona prethodna, doprinosi utisku da su donijete pod jednom vrstom političkog pritiska.

„Puno je sumnjivih i kontroverznih stvari“, kazao je Radulović.

Čelnici bivšeg DF-a koji su 2019. godine osuđeni na po pet godina zatvora, a u ponovljenom postupku oslobođeni optužbi imaju bliske veze sa Rusijom, predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, kome su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije.

Portal Analitika