„Nema sumnje da je ova odluka Rusije reakcija na posljednja zbivanja u Crnoj Gori kada je impresivnim naporima ANB otkriven veliki broj osoba koje su direktno povezane sa ruskim obavještajnim službama i time u zadali ozbiljan udarac ruskom uticaju u državi“, navodi Vuković za naš portal.
Ta odluka Rusije, smatra, nije neočekivana jer se radi o ustaljenoj praksi kojim se traži ili proporcionalna ili recipročna mjera.
„S obzirom da se recipročna mjera ovog puta teško mogla naći, izabrao se proprcionalitet, koji je u mnogome indikativan. Pored tadašnjeg šefa ANB čiji su saradnici izveli akciju otkrivanja obavještajne agenture u Crnoj Gori, Rusija je odlučila da sankcioniše i dva ministra koja nemaju direktnu vezu sa pomenutom akcijom. U normalnim okolnostima ovo bi bila poruka da Rusija otvoreno i direktno želi pogoršanje odnosa sa crnogorskom Vladom, i ta bi se poruka u principu odnosila na sve članove Vlade“, pojašnjava Vuković.
On tvrdi da je znakovito ćutanje predsjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i drugih članova, koji na taj način šalju jednu veoma lošu poruku.
„Odbijanjem da makar na nivou forme ili retorike upute kritiku Rusiji da neprimjeren proporcionalitet, oni svojim ćutanjem zapravo odobravaju i pozdravljaju ovakvu odluku. To nije dobra poruka iz jedne zemlje članice NATO, i ovim ćutanjem zapravo jasno stavljaju do znanja da sve njihove dosadašnje, ako smijem reći veoma neuvjerljive kritike ruske agresije na Ukraijnu su zapravo samo iznuđeni stavovi kako bi se izašlo u susret očekivanjima saveznika sa Zapada“, ocjenjuje Vuković i dodaje:
„Uvođenje sankcija članovima Vlade je akt diplomatske agresije, i makar se mogla poslati i jednostavna poruka iz vrha Vlade da Crna Gora ne toleriše nikakav oblik ruske agresije, pa ni ovaj. Pored toga, ostaje interesantno znati zašto je Rusija sankcionisala ministre vanjskih poslova i odbrane, a izbjegla je da u taj spisak uvrsti ministra unutrašnjih poslova u čijem je portfoliju, makar formalno, i rad službi koji su sa ANB bili uključeni u ovu akciju. Moguće da Rusija zna bolje ko je učestvovao u akciji, pa samim tim i takva odluka.“
Upitan da li vjeruje da će se Rusija zaustaviti na toj odluci, on pojašnjava da je zasad postignut proporcionalitet, te da ne misli da će biti većih mjera u narednom periodu, makar ne javnih i diplomatskih poput ove.
„Međutim sigurno će doći do ozbiljnih promjena u djelovanju ruske agenture u Crnoj Gori, jer je ova akcija ozbiljno protresla njihov očito uhodan sistem. Isto tako moguće je da ni ABN neće stati na ovome, jer po svemu sudeći, makar po onome što se neformalno najavljuje već par dana, ovo bi mogla biti tek prva u nizu sličnih akcija“, navodi naš sagovornik.
Pitali smo ga i da li je ubobičajena diplomatska praksa na tom nivou, odnosno da neko ministre proglasi personama non grata.
„I jeste i nije. Crnogorsko diplomatsko prisustvo u Rusiji je izuzetno malo, i u prethodnim godinama ovakve akcije su se bazirale na reciprocitetu: kad se u Crnoj Gori protjera neki predstavnik ruskog DKPa, ruska strana bi recipročno protjerala jedno ili više crnogorskih diplomata. Nedavna akcija je otkrila rad kako šest diplomata koji su dio ruske ambasade u Podgorici, tako i preko trideset ruskih državljana koji su u Crnoj Gori bili direktno povezani sa ruskom agenturom i djelovali u njenom interesu. Razumijete da u ovom slučaju teško se moglo ići na reciprocitet, pa se odlučila poslati veoma snažna politička poruka Crnoj Gori, da Rusija nije zadovoljna sa onim što se desilo, i da smatra da je primjeren proporcionalitet zapravo sankcionisanje najviših državnih zvaničnika. Ovo nedvosmisleno takodje upućuje da je ova akcija udarila u vitalne strateške interese i resurse koje Rusija ima u Crnoj Gori, što nije zanemarljivo“, zaključuje Vuković.
32
