Kada se govori o podvodnim arheološkim istraživanjima kod nas često se pominje i to da nemamo kadrove, a sa druge strane na poziv Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, upućen svim javnim ustanovama iz oblasti kulture na primorju, od Herceg Novog do Ulcinja, za slanje arheologa na ovu vrstu obuke, niko se nije javio, kaže za Portal Analitika direktor Centra Đorđije Vušurović.
Vušurović podsjeća da je obaveza Centra za konzervaciju i arheologiju i obuka kadrova za podvodna arheloška istraživanja, što je jedan od neophodnih preduslova za formiranje odsjeka za podvodnu arheologiju u okviru Centra, odnosno njegovog Sektora za arheologiju.-Poznato je da je Crna Gora još 2008. ratifikovala UNESCO Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine, i Vlada je Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu precizirala ovu obavezu, može se reći, kao pionirski poduhvat i početak osmišljenog razvoja podvodne arheologije u Crnoj Gori. Centar je sa JU Regionalni centar za obuku ronilaca iz Bijele potpisao Ugovor i mi smo uputili na obuku naše ljude. Zahvaljujući tome do početka septembra imaćemo tri arheologa i jednog konzervatora sa međunarodno priznatim sertifikatima - ronilac sa dvije zvjezdice i ronilac arheolog, naglašava Vušurović.
Specijalistički pregled prošla samo četiri: Direktor Centra za konzervaciju i arheologiju ističe da bi broj obučenih arheologa za podvodnu arheologiju bio veći jer se iz te institucije prijavilo devet kandidata (sedam arheologa i dva konzervatora), ali je učestvovanje u obuci uslovljeno specijalističkim pregledima. Nažalost, provjeru zdrastvenih sposobnosti prošla su samo četiri kandidata, i oni će dobiti međunarodno priznate sertifikate za ronica arheologa.
Kada je riječ o arheolozima iz institucija kulture sa primorja, naš poziv za obuku je, najblaže rečeno, ignorisan. Ne samo što ni jedan arheolog nije prijavljen, već se nijesu udostojili ni da nam odgovore na dopis, kaže Vušurović i naglašava da je slična situacija bila i sa oglasom za prijem pripravnika arheologa.
Na ponovljeni oglas za prijem pripravnika arheologa u našem Centru sa mjestom rada po izboru - Cetinje ili Kotor, nijesmo imali prijavljenih kandidata, tako da su davno kritički intonirana lamentiranja u sredstvima informisanja, nad, navodnim, ne pružanjem šanse za zapošljavanje mladim arheolozima, ustvari neutemeljena kritizerstva, ističe direktor Centra.
Ako ne mladi, koji bi u svakom slučaju morali još mnogo da uče da bi se upustili u istraživanja podmorja, biće tu starije kolege. Planirano je da 20. jula počnu istraživanje podmorja brodom Hercules, što je nastavak saradnje koju je prethodnih godina imao bivši Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora sa RPM Nautical Foundation, Florida, USA. Planirano je da se istražuje mjesec dana i da se radi u djelu podmorja od Budve prema Baru, kaže Vušurović, naglašavajući da ga raduje činjenica što će u ova istraživanja prvi put biti uključiti arheolozi iz Centra, koji, za razliku od prethodnih godina, sada posjeduju međunarodno priznate sertifikate za ronioca na malim dubinama.
Konzervacija amfora: A da se u našem podmorju još mnogo toga može naći potvrđuje i podatak da je u toku konzervacija četiri amfore koje su prilikom prošlogodišnjih istraživanja otkrivene na potezu od Bokokotorskog zaliva prema Budvi.
Nakon procesa desalinizacije i jednogodišnjeg konzervatorskog tretmana, potpuna konzervacija preuzete dvije amfore iz bivšeg Regionalnog zavoda iz Kotora biće završena na Cetinju, do kraja jula, dok će druge dvije, koje su podvrgnute konzervatorskom tretmanu u Područnom odjeljenju Centra u Kotoru, biti završene do kraja godine, kaže Vušurović.
Na pitanje što je sa zaštitom podvodnih lokaliteta, tim prije što je poznato da nam u ovom dijelu zaštite baštine predstoji mnogo posla, direktor Centra naglašava da je to više pitanje za druge institucije, jer se Centar ne bavi upravnim poslovima, već konzervacijom i arheologijom. Poznato je, kaže, da Crna Gora u ovom momentu ima samo dva podvodna lokaliteta sa statusom kulturnog dobra.
Kada je riječ o zaštiti podvodnih lokaliteta, Centar je, kao partner Regionalnog centra za obuku ronilaca iz Bijele, aplicirao u projektu prekogranične saradnje sa Hrvatskim restauratorskim zavodom, kao liderom i Centrom za podvodnu arheologiju iz Zadra, kao partnerom, a koji ima za cilj zaštitu brodoloma iz IV vijeka p.n.e. na dubini od 46 metara, primjenom hrvatskog modela pokrivanja metalnim kavezom. Ovo bi, u slučaju da projekat bude prihvaćen, bio pionirski poduhvat u podvodnoj arheologiji Crne Gore i zaštiti podvodnih lokaliteta, kao i njihovoj turističkoj valorizaciji. Ako ovaj projekat prođe, onda se sasvim sigurno može reći da će to biti praktični početak zaštite podvodnih arheoloških lokaliteta, a Centar će biti učesnik ovog procesa, naglašava Vušurović.
Novac ilirskog kralja Balajosa: Saradnja sa naučnicima sa strane odvijaće se tokom narednih godina i na istraživanjima na kopnu. Poznato je da lokalitet u Risnu već 11 godina istražuju stručnjaci bivšeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Univerzitet iz Varšave. Centar za konzervaciju i arheologiju sklopio je novi petogodišnji Ugovor o saradnji sa Varšavskim univerzitetom. Ovih dana biće završena ovogodišnja kampanja istraživanja, a ekipu iz Poljske čine tri arheologa i grupa studenata na čelu sa prof.dr Pjotrom Dičekom, direktorom Centra za istraživanja antike Jugoistočne Evrope pri Univerzitetu u Varšavi. Sa naše strane tu su četiri arheologa i arhitektonski tehničar iz Centra.
Koliko je lokalitet u Risnu značajan za arheologiju govori i podatak da su tokom višegodišnjih istraživanja otkriveni djelovi antičkog grada i veliki broj predmeta, među kojima i ostava sa 4660 novčića ilirskog kralja Balajosa iz I vijeka p.n.e. kao i značajni keramički nalazi. Ilirski novčići se konzerviraju i u Kotoru i na Cetinju, i riječ o dugom i komplikovanom postupku koji će trajati nekoloko godina, naglašava Vušurović.
S. Kapetanović
