U prošloj i ovoj godini došlo je do značajnog rasta zarada u javnom sektoru. Prema podacima Monstata objavljenim u petak prosječna martovska zarada bez poreza i doprinosa (neto) u sektoru ,,državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje“ iznosila je 878 eura i 43,7 odsto je veća u odnosu na prosječnu zaradu u tom sektoru sa kraja 2021. godine.
Monstat ne radi posebnu statistiku za plate u privatnom i cjelokupnom javnom sektoru, pa se ne može napraviti precizno poređenje odnosa zarada između ova dva sektora. Iz poslovnih udruženja upozoravaju da je bez rasta produktivnosti svako povećanje zarada neodrživo, te da povećanje zarada u javnom sektoru očekivano pritiska privatni sektor i ima negativne implikacije poput stimulisanja mladih da posao traže u državnoj upravi.
Time, kako kažu, javni sektor, kao poslodavac, postaje nefer konkurencija privatnom sektoru, jer rast plata u privatnom sektoru moguće je obezbijediti samo na osnovu rasta produktivnosti. Sa druge strane iz Ministarstva finansija poručuju da je usklađivanje zarada zaposlenih u javnom sektoru sa inflacijom uobičajena pojava u razvijenim ekonomijama. U tom resoru, na čijem čelu se nalazi Aleksandar Damjanović, smatraju da će povećanje plata u javnom sektoru motivisati i privatni sektor da poveća plate ,,kako bi zadržali konkurentnu i stimulativnu kadrovsku politiku“.
Neodrživost
U Američkoj privrednoj komori (AmCham) smatraju da rast zarada u javnom sektoru mora imati osnov u racionaliziji i povećanju efikasnosti javne uprave, odnosno povećanju kvaliteta javnih usluga. - Bez rasta produktivnosti, stvaranja novih kompetencija i novih vrijednosti svako povećanje zarada je neodrživo - poručeno je iz AmCham.
Iz te poslovne asocijacije navode da povećanje zarada u javnom sektoru očekivano pritiska privatni sektor i ima negativne implikacije poput stimulisanja mladih da posao traže u državnoj upravi ,,umjesto da ih motiviše da se bave preduzetništvom i kreiranjem nove vrijednosti“.
"Budući da prihode ne generišemo kroz značajan obim novih investicija, te da nemamo povećanje ekonomske aktivnosti kao direktnu posljedicu toga, ali i nedostatak preduzetničkog duha generalno, opravdano se postavlja pitanje održivosti javnih finansija", rekli su Pobjedi iz AmCham.
Oni dodaju da rast zarada u državnom sektoru sam po sebi nije sporan, ali ističu da je neophodno istovremeno sprovesti reformu javne uprave u domenu njene optimizacije i profesionalizacije.
U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je povećanje zarada pozitivna vijest, ukoliko je do povećanja došlo zahvaljujući većoj produktivnosti neke ekonomije, primjene inovacija ili novih tehnoloških rješanja. To bi, kako kažu, značilo ekonomski napredak, odnosno rast i razvoj ekonomije jedne zemlje.
"U slučaju rasta zarada u javnom sektoru ništa od navedenog nije bilo razlog značajnog povećanja zarada. Zbog toga, drastičan rast budžetske potrošnje, koji obuhvata i zarade, te značajno manji kapitalni budžet, razlog su za brigu o održivosti sistema javnih finansija. Gledano iz ugla privredne zajednice to izvjesno vodi u nove namete privredi, koja treba sve to da finansira", saopštili su iz PKCG.
Novi nameti
Navode da su dokaz tome i česte izmjene zakonskih propisa iz oblasti privrednog prava, te najave novih nameta uspješnim kompanijama.
"Takođe, povećanje zarada državne administracije opravdano je, iz ugla privrede, ukoliko ga prati reprocitet u smislu smanjenja troškova poslovne zajednice po osnovu efikasnijeg rada administracije", kazali su iz PKCG.
Iz PKCG naglašavaju da plate u javnom sektoru ne bi trebalo da rastu brže od rasta privrede.
"Uobičajeno je u razvijenim ekonomijama da su plate u administraciji niže jer se finansiraju od novca privrede, a zaposleni nemaju rizik gubljenja radnog mjesta, kao što je to slučaj u privredi koja posluje u tržišnim uslovima", pojasnili su predstavnici PKCG.
Oni dodaju da ne bi trebalo da se zanemari činjenica da je javni sektor i prije povećanja zarada bio primamljiviji za posao.
"Dijelom je za to zaslužan način razmišljanja u našem društvu, nasljedstvo jednog bivšeg sistema, (ne)sklonost preduzetništvu, kao i često zlonamjerno i pogrešno plasirane teze koje prave negativnu percepciju javnosti o tome što znači baviti se biznisom", rekli su iz PKCG.
Iz tog poslovnog udruženja ističu da je privreda zabrinuta da će rast javnih rashoda uticati na povećanje poreza i drugih nameta, te uvođenje novih poput solidarnog doprinosa, kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva.
"Na taj način privredna aktivnost, u srednjem, čak i kratkom, roku počeće da se guši, a time i smanjuje baza za buduće fiskalne prihode države", kazali su iz PKCG.
U PKCG smatraju da je adekvatan poreski sistem osnovni preduslov finansijske stabilnosti javnih finansija, te jačanja ekonomije jedne zemlje.
"Stoga poslovna zajednica očekuje da se javne politike moraju fokusirati na kreiranje stabilne i predvidive poreske politike koja podrazumijeva smanjenje poreskog opterećenja kroz veći obuhvat poreskih obveznika, kao i smanjenje neformalne ekonomije. To u dugom roku garantuje veće prihode za državu, a manje fiskalne i parafiskalne namete za privredu", poručili su iz PKCG.
Populističke politike
Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) navode da povećanje plata u javnom sektoru dodatno potvrđuje da je budžet potrošački, a ne razvojni.
"Provođenje populističkih politika koje povećavaju rashodovnu stranu, ne vodeći računa o realnom rastu ekonomije, vodi ka produbljivanju deficita i ugrožavanju javnih finansija", rekli su iz CUP-a.
Iz tog poslovnog udruženja navode da kreatori ekonomskih politika moraju da prilikom definisanja mjera u fokus stave privatni sektor kao zamajac rasta, zaposlenosti i dohotka ,,što kod nas nije slučaj“.
Privatni sektor je zapravo jedini u državi koji stvara vrijednost i on u potpunosti finansira preglomazni javni sektor. Samim tim, privatni sektor traži da mjere ekonomske politike obezbjeđuju stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća.
Obezbjeđenje dugoročnog održivog razvoja nije moguće bez adekvatnog regulatornog okvira koji će stimulisati konkurentnost i poslovnu stabilnost, što bi za posljedicu imalo rast investicija, zaposlenosti i plata.
"Rast plata u privatnom i u javnom sektoru mora biti održiv. Trenutno imamo situaciju da se povećavaju javni rashodi, budžetski deficit, javni dug, a mjere koje se donose po ovom pitanju ne idu u pravcu da se problemi ublažavaju, već dodatno destimulativno djeluju na nosioce privrednog rasta - preduzeća, prebacujući teret na njih kroz povećanje postojećih i uvođenje novih poreskih nameta", upozoravaju iz CUP-a.
Predstavnici CUP-a su ocijenili da je nesporna činjenica da mjere koje se donose stimulišu zapošljavanje u javnom sektoru, umjesto obrnuto.
"U situaciji kada imamo nereformisan sistem javne uprave, preglomazan državni aparat, nastavlja se dodatna birokratizacija procesa, sistem postaje još tromiji i okoštaliji. Sa druge strane, javni sektor, kao poslodavac, postaje nefer konkurencija privatnom sektoru, jer rast plata u privatnom sektoru moguće je obezbijediti samo na osnovu rasta produktivnosti, koji privatni sektor ne može obezbijediti na način kako to radi država, novim i novim nametima i zaduženjem, jer to u slučaju preduzeća vodi ka nelikvidnosti i najgorem scenariju – gašenju", kazali su iz CUP-a.
Potrebna komunikacija
U CUP-u smatraju da država prije svega treba da kreira siguran i stimulativan poslovni ambijent koji podstiče ne samo ekonomski rast, već taj rast mora biti u službi razvoja.
"Rast i razvoj nijesu mogući ako ne postoji blagovremena i kontinuirana komunikacija na relaciji Vlada - privatni sektor. O rastu plata u privatnom sektoru koji je okosnica razvoja (a ni javnom) ne možemo govoriti ukoliko nemamo rast produktivnosti, što znači da moramo imati strateški vođenu politiku koja je u službi ekonomskog i društvenog razvoja, a ne obrnuto. Obezbijediti stvaranje zdravog makroekonomskog, političkog i pravnog okruženja, odnosno institucija koje će realizovati svoju ulogu je ključ za napredak", zaključeno je iz CUP-a.
Iz Ministarstva finansija navode da je povećanje neto zarada i poboljšanje drugih radnih uslova, naročito za kategorije zaposlenih, poput onih u javnom sektoru, uobičajena mjera u brojnim razvijenim zemljama, kada tokom određenog perioda stagnira životni standard zaposlenih, a naročito u vremenima snažnih kriza i neizvjesnih kretanja, poput onih koje karakterišu 2022. i početak ove godine.
"U cilju vođenja odgovornih javnih politika i očuvanja životnog standarda građana, Vlada je u ovogodišnjem budžetu predvidjela prilagođavanje zarada za veći dio zaposlenih u javnom sektoru, koji su dugo imali neto zarade ispod državnog prosjeka, a koje nijesu značajnije povećane u višegodišnjem periodu do 2022. godine. Naprotiv, zbog inflacije i rasta cijena standard ovih zaposlenih je vremenom slabio", rekli su iz Ministarstva finansija našoj redakciji.
Iz tog resora navode da su brojne zemlje članice EU tokom prošle godine u raznim sektorima primijenile model kolektivnog pregovaranja i povećanja zarada, kako bi se amortizovao ogromni rast cijena u ekonomiji i očuvao socijalni mir.
"I sve države Zapadnog Balkana su povećale svoje minimalne i prosječne zarade, uz najave daljih uvećanja", kazali su iz Ministarstva i dodali da je, primjera radi, Bosna i Hercegovina od 1. januara ove godine povećala visinu minimalne zarade, Srbija je uvećala minimalnu zaradu za 2023. godinu za 14,3 odsto, Sjeverna Makedonija u još većem iznosu povećala minimalnu platu početkom 2022. i ponovo od 1. marta 2023, Kosovo je, kako kažu, takođe povećalo minimalnu zaradu sredinom 2022, dok je Albanija učinila slično u drugoj polovini 2022. godine. Hrvatska, koja je članica EU, takođe je povećala minimalnu zaradu za 12,5 odsto, počev od 1. januara ove godine.
Percepcija
Iz Ministarstva navode da tradicionalno, crnogorsko tržište rada karakteriše visoka potražnja za radnim mjestima u javnom sektoru, zbog, kako navode, percepcije sigurnosti posla i ostvarivanja radnih prava i beneficija koje iz njih proizilaze. Ipak, kako dodaju, u posljednjih nekoliko godina primjetan je mnogo veći porast novostvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru u odnosu na javni.
"Primjera radi, prema zvaničnim podacima Monstata, broj zaposlenih u sektoru ,,državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje“ je od 2018. do 2022. godine porastao za 5,4 odsto, dok je ukupna zaposlenost, izuzimajući javnu administraciju, porasla čak 19,3 odsto. Dakle, možemo doći do zaključka da je tokom posljednjih godina, u ambijentu nešto bržeg ekonomskog rasta, izuzev pada u kriznoj 2020. godini usljed korona virusa, dominantni broj novostvorenih radnih mjesta kreirao upravo privatni sektor", rekli su iz Ministarstva.
Iz tog resora saopštavaju da, zavisno od djelatnosti, zaposleni u privatnom sektoru u brojnim oblastima industrije, profesionalnim uslugama i finansijskim djelatnostima imaju daleko veći prosjek od zaposlenih u javnom sektoru, dok je kod nekih kategorija zaposlenih iz trgovine, ugostiteljstva i drugih djelatnosti, taj prosjek sličan ili manji u odnosu na javnu upravu.
Prema njihovim riječima poslodavci u privatnom sektoru su znatno fleksibilniji na tekuća kretanja i brže se prilagođavaju novim trendovima u ekonomiji.
"Stoga vjerujemo da će i u ovoj situaciji usklađivanja zarada zaposlenih u javnom sektoru sa inflacijom, što je uobičajena pojava u razvijenim ekonomijama, motivisati i kompanije u privatnom sektoru da poboljšaju sopstvene radne uslove, uključujući i politiku zarada, kako bi zadržali konkurentnu i stimulativnu kadrovsku politiku", poručuju iz Ministarstva finansija.
Oni dodaju da se cjelokupni sistem javne uprave i danas suočava sa nižom produktivnošću u odnosu na privatni sektor, pa je, kako tvrde, jedan od ciljeva povećanja zarada, pored ključnog održanja nivoa životnog standarda velike kategorije zaposlenih u društvu, istovremeno i povećanje konkurentnosti i motivacije zaposlenih u javnoj upravi.
"Mjerom povećanja zarada ne samo zaposlenih u javnoj administraciji, već i u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, policiji, želi se podstaći bolje i efikasnije pružanje kvalitetnih javnih usluga građanima i privredi, jer je u konačnom javni sektor u funkciji preduslova razvoja konkurentnosti privatnog sektora, povoljnije investicione klime i poslovnog ambijenta, kao i razvoja ekonomije u cjelini", rekli su iz Ministarstva finansija.
Iz tog resora navode da je povećanje zarada za javnu upravu i druge kategorije zaposlenih, opredijeljeno budžetom za ovu godinu, samo prvi korak ka unapređenju životnog standarda ,,što je ključni cilj ekonomske politike koju vodi Vlada“.
"Saglasni smo u ocjeni da je privatni sektor ključni nosilac privrednog razvoja, generisanja kvalitetnih radnih mjesta i vodeći činilac konkurentnosti ekonomskog sistema jedne zemlje. Stoga bi sve javne politike trebalo biti usmjerene upravo ka povećanju konkurentnosti domaće privrede i njenoj većoj produktivnosti, jer je ključ održivog uvećanja standarda građana i porasta plata, upravo kreiranje visokokvalitetne novostvorene vrijednosti u ekonomiji", kazali su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva dodaju da bi do toga došlo Vlada ulaže napor da pospješi biznis ambijent i investiciono okruženje i umanji regulatorne barijere koje su prepoznate kao faktor usporavanja rasta mikro, malih i srednjih preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske ekonomije.
"Dodatno, kao mali i otvoreni privredni sistem, Crna Gora nažalost nema uticaja na neizvjesna globalna ekonomska kretanja, te stoga treba graditi mnogo širu bazu sopstvene proizvodnje, dodatno diversifikovati one djelatnosti i aktivnosti u kojima ima komparativne prednosti i stimulisati nove potencijale rasta. To se primarno odnosi na sektore turizma, energetike, poljoprivrede, ali i IT sektor i inovativne djelatnosti, koje Crnu Goru, uz adekvatne podsticaje i kadrovski potencijal, mogu dovesti do ubrzane digitalne tranzicije i konkurentnije ekonomije", rekli su iz Ministarstva.
