Ovo je ključni zaključak analize koju je uradila regionalna mreža za provjeru činjenica SEE Check koju čine platformeRaskrinkavanje.me, Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine, Raskrikavanje i Fake News tragač iz Srbije i Faktograf iz Hrvatske.
“U kontekstu rata u Ukrajini to su uglavnom proruski narativi koji imaju za cilj da Ukrajinu prikažu kao „nacističku” zemlju, dok Rusiju predstavljaju kao zemlju koja dolazi u pomoć građanima i građankama Ukrajine. U značajno manjem broju, u regionu su prisutne i dezinformacije koje idu na ruku ukrajinskoj strani. Neki od dominantnih pro-ruskih narativa su pravdanje invazije optuživanjem Ukrajine za “nacizam, proizvodnju biološkog, posjedovanje hemijskog i nuklearnog oružja, planiranje napada na Ruse, zatim optuživanjem Zapada zbog prisustva NATO-a, te već dobro poznatim korištenjem manipulativne terminologije poput fraza „specijalna operacija“ ili „kontraofanziva””, ocijenioje glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.
Sa druge strane, kako navodi, proukrajinske dezinformacije koje su novinari/ke portala SEE Check mreže primijetili/e uglavnom služe širenju neutemeljenih priča o herojstvima ukrajinske vojske i civila. Za razliku od pro-ruskih dezinfomacija one se znatno se sporije šire društvenim mrežama.
“Kada su u pitanju mediji, analiza ukazuje da su mediji iz Srbije najčešći izvori dezinformacija za čitav region, a među njima dominiraju tabloidi naklonjeni vlastima u toj zemlji. Među portalima, najviše objava o ratu u Ukrajini koje su ocijenjene kao manipulativne ili netačne, imali su Sputnik, Informer, Novosti, Alo, IN4S, Srbija danas, Srbin info, Republika, 24sedam, Objektiv, Pravda, Vijesti Srpske portal Pink, Vaseljenska, Logicno.com, Borba.me, Kurir, Espreso, portal B92…”, poručio je Murić.
Od 1.396 članaka i objava na društvenim mrežama koje su ocijenjene kao manipulativne ili netačne, njih 274 su mediji, dodaje Murić, “koji su ih inicijalno objavili naknadno ispravili, priznajući na taj način da se radi o dezinformacijama”.
Analiza pokazuje da je najviše manipulativnih ili netačnih objava bilo na društvenim mrežama iza kojih slijede onlajn mediji, anonimni portali, elektronski i štampani mediji.
“Bitno je istaći da zabrinjava podatak je da su objave devet javnih, odnosno državnih medija u regiji ocijenje kao manipulativne ili netačne, Što je slučaj sa četiri javne te dvije privatne novinske agencije. Cjelokupnu analizu možete pronaći na sajtu Centra za demokratsku tranziciju”, zaključio je Murić.
Cjelokupnu analizu može se pronaći na sajtu Centra za demokratsku tranziciju.
