Najčešća krivična djela koja izvrše maloljetnici u Crnoj Gori su imovinski delikti i to u preko 70 odsto slučajeva, navodi se u jednoj ranijoj analizi UNICEF-a. Maloljetnici se pojavljuju kao počinioci najtežih krivičnih djela, ali umjesto oštre osude i žigosanja treba imati na umu da djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru već da je njihovo ponašanje produkt suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj, kazala je za Pobjedu advokatica Olja Mihailović.
Ona navodi da je Crna Gora jedna od prvih država u regionu koja je prepoznala potrebu za pružanjem adekvatnog odgovora na kriminalno ponašanje maloljetnika, za koje svaka država u smislu odgovarajuće reakcije ima poseban interes.
Rezultati
- Danas, rezultati koji su ostvareni kod nas na polju reforme maloljetničkog pravosuđa mogu poslužiti kao primjer kako se cjelokupan pravosudni sistem može poboljšati za svu djecu u sukobu sa zakonom, uključujući i onu koje su žrtve ili svjedoci, kao i djecu čija su druga osnovna prava ugrožena ili prekršena – pojasnila je Mihailović.
Podsjećamo, početkom septembra prošle godine javnost je uznemirila vijest da je šesnaestogodišnjak na smrt nožem izbo dvije godine stariju djevojku.
Jedanaest mjeseci kasnije, na stupcima crne hronike našao se sedamnaestogodišnjak koji je iz nehata kao vozač manje jahte izazvao pomorsku nesreću u kojoj je stradala tredesetogodišnja djevojka.
Mnogo češće mogu se pročitati vijesti da su maloljetnici pretukli taksistu šipkom i onda mu oteli sav novac ili naoružani nožem ili pištoljem od radnica trgovačkih objekata otimali cjelodnevni pazar.
Advokatica Mihailović je među prvim advokatima trenera koja je prošla obuku za zastupanje djece u krivičnim i postupcima iz porodično-pravnih odnosa. Ona ujedno posjeduje i sertifikat trenera svih koji odluče da se edukuju u ovoj oblasti.
Dugogodišnji rad na problemima maloljetničke delinkvencije, prema riječima Mihailović, pokazalo je da žigosanje maloljetnih prestupnika i uskraćivanje ,,druge šanse“, njihove šanse će se svesti na to da krše zakon i kad odrastu.
Zato je postupak prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela u velikom broju zemalja zasnovan na modelu restorativnog pravosuđa.
Ovaj model podrazumijeva prioritetno rješavanje konflikta između učinioca i žrtve krivičnog djela i to na način koji je primarno vansudskog karaktera.
- Konflikt između učinioca i žrtve krivičnog djela svodi se na rješavanje tog primarnog konflikta na način koji nije ,,klasičan“ sa stanovišta uobičajenih pravila krivičnog postupka.
Ovaj savremeni koncept restorativne pravde, koji se ujedno smatra i jednim od najvećih dostignuća savremenog krivično-pravnog sistema, prihvaćen je i u našem maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu.
Ličnost maloljetnika
Suštinski, sud mora voditi računa o ličnosti i potrebama maloljetnika, a društvena reakcija prema maloljetnicima bi trebala biti usmjerena na mjere vaspitanja i pomoći, sa ciljem da se na taj način utiče na pravilan razvoj maloljetnika, otklanjanje uzroka asocijalnog i protivzakonitog ponašanja i sprečavaje vršenja krivičnih djela – pojasnila je advokatica Mihailović.
Ona navodi da u svim postupcima u kojima se pojavljuju maloljetnici u sukobu sa zakonom, intervencije se u cjelosti baziraju na poštovanju osnovnih prava i interesa djeteta na način kako je to definisano Konvencijom o pravima djeteta.
- Tako, član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama garantuje pravo na pravično suđenje, dok član 12 Konvencije o pravima djeteta utvrđuje pravo maloljetnika o stvarima koje ga se neposredno tiču i na izražavanje sopstvenog mišljenja. Upravo ova dva međunarodna dokumenta ustanovljavaju pravo maloljetnika na učestvovanje, što je veoma značajno za razvijanje osjećanja samopoštovanja kod djece i za uvažavanje ličnog dostojanstva najmlađih – kaže Mihailović.
Međutim, psihofizičke posebnosti djece, ograničenost njihovih kapaciteta za artikulisanje sopstvenog mišljenja, a naročito nespremnost drugih učesnika krivičnog postupka da uvaže maloljetnikovu volju, kako pojašnjava Mihailović, mogu bitno uticati na pravo maloljetnika na pravično suđenje i participaciju.
- Upravo Konvencija o pravima djeteta, kao jednu od značajnih novina ustanovljava pravo djeteta na pravo izražavanje mišljenja, o svim pitanjima koja ga se neposredno tiču, što prirodno obuhvata i pravo djeteta da bude blagovremeno i potpuno informisano, i to na prijemčiv način – navodi Mihailović.
Ona ističe da zato pravo maloljetnika na pravično suđenje u skladu sa članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ne treba svoditi samo na obavezu nacionalnog pravosuđa da poštuje procesne formalnosti koje se odnose na odrasla lica.
Takvo postupanje, kako navodi advokatica Mihailović, zapravo ne bi doprinosilo participaciji, već bi se svodilo na puki formalizam, gdje djeca imaju prava da govore, ali njihove riječi nemaju nikakav značaj, i bilo bi od negativnog uticaja na dječije samopoštovanje i samostalnost.
- Mladost, neiskustvo, sugestibilnost i posebne potrebe maloljetnih lica uslovljavaju i specifične potrebe koje se javljaju u situacijama kada je maloljetnik na optuženičkoj klupi.
Tako, na primjer, načelo javnosti koje u velikoj mjeri prožima krivični postupak, sa ciljem osiguranja njegove transparentnosti, te pune odgovornosti službenih aktera, može nanositi štetu integritetu maloljetnih lica – objasnila je advokatica Mihailović.
Zakon
Novi zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku je stupio na snagu 6. januara 2012. godine, a primjenjuje se od 1.
septembra te godine i u cjelosti je usklađen sa evropskim standardima.
S obzirom na to da je novi zakon podrazumijevao obavezu specijalizacije za sve aktere postupka prema maloljetnicima, to su prve obuke za sudije, tužioce, policajce, advokate i socijalne radnike, organizovane odmah po stupanju zakona na snagu, tokom 2013. godine, u okviru projekta kojim je praktično započela reforma maloljetničkog zakonodavstva u Crnoj Gori, koji je realizovan pod nazivom ,,Pravda za djecu“, kazala je advokatica Mihailović.
Tada je 30 advokata iz svih opština u Crnoj Gori, uz podršku UNICEF-a, pohađalo posebnu obuku iz oblasti prava djeteta i dobilo sertifikate da mogu da zastupaju maloljetnike u ovim postupcima. Lista sertifikovanih advokata je dostavljena svim sudovima i tužilaštvima u Crnoj Gori.
- Nakon toga, Advokatska komora Crne Gore je akreditovala Program bazične obuke za advokate koji postupaju u ovim postupcima, na osnovu koga je Advokatska komora nastavila sa realizacijom ovih obuka, što je rezultiralo činjenicom da trenutno u Crnoj Gori negdje oko 400 advokata posjeduje ove sertifikate – kazala je Mihailović.
Ona ističe da formalna procedura i organizovanje bazične obuke nije krajnji cilj Advokatske komore, već upravo istinska zaštita i obezbjeđivanje apsolutnih zakonom zagarantovanih prava za svu djecu.
- To podrazumijeva spremnost Advokatske komore na permanentno unapređenje, što prvenstveno podrazumijeva podizanje standarada zaštite, kroz organizovanje kontinuiranih obuka u okviru Plana godišnjih obuka za članstvo.
Pored toga, Advokatska komora je u cilju cjelovite implementacije i promovisanja novih normativnih rješenja značajnih za uspostavljanje pravosuđa po mjeri djeteta u novembru 2019. godine u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, otpočela sa realizacijom Projekta promocije instituta pružanja pravne pomoći po mjeri djeteta. Jedan od ciljeva ovog projekta je usvajanje smjernica – navodi advokatica Mihailović.
Takođe, regionalna kancelarija UNICEF-a za Istočnu Evropu i Aziju izradila je i publikovala Smjernice o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta, u čijoj izradi je aktivno učestvovala i Crna Gora, odnosno Ministarstvo pravde i Advokatska komora Crne Gore, pa će jedan od ciljeva ovog projekta biti i usvajanje smjernica o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta.
Siromaštvo, nasilje u porodici, narkomanija, zlostavljanje stvaraju delinkvente
Maloljetnička delinkvencija je rezultat suženih mogućnosti dostupnih za razvoj djece, a one budu još više ograničene kada dijete jednom uđe u sistem krivičnog pravosuđa.
Advokatica Olja Mihailović navodi da u stručnoj literaturi prihvaćena podjela etioloških faktora maloljetničke delinkvencije na spoljne koji se odnose na socio-kulturološke uslove života: škola, porodica, stanovanje, grupa vršnjaka, mediji, slobodno vrijeme i sl. i unutrašnje (emocije, karakter, temperament, inteligencija i slično).
- Kombinacijom dva ili više faktora maloljetnik se može naći u situaciji da izvrši krivično djelo ili da ispolji asocijalno ponašanje. Glavni socijalni uzroci uključuju siromaštvo, razdvojene porodice, nasilje u porodici, nedostatak pristupa obrazovanju i zapošljavanju, imigracija, narkomanija, pritisak vršnjaka, nedostatak roditeljskog staranja, nasilje, zlostavljanje i iskorišćavanje – pojašnjava Mihailović.
Prema njenim rječima, uzroke možemo tražiti i u periodu posttranzicije, nakon decenija u kojima su obrazovanje i intelektualne vještine obezvrijeđene, postale nebitne za postizanje društvenog i materijalnog uspjeha, statusa, ugleda.
-Nove generacije nalaze se u kontradiktornoj situaciji, primaju pomiješane poruke, pa tako, sa jedne strane, da se može uspjeti brzo nelegitimnim sredstvima i bez rada na sebi (primjera radi, estradne zvijezde i učesnici rijaliti programa), dok, sa druge strane, novo tržište traži nove obrazovne profile za koje su ograničeni resursi, imajući u vidu da školovanje više nije svakom dostupno – kazala je advokatica Mihailović.
Zakonodavni okvir
Advokatica Olja Mihailović objašnjava da je ovaj zakon objedinio materijalne, procesne i izvršne odredbe kojima se uređuje postupanje prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom, kao i odredbe koje propisuju zaštitu maloljetnika kao učesnika u krivičnom postupku, na koji način su one bolje povezane, bolji je slijed i bolje razumijevanje svih koji ih primjenjuju.
Najznačajnije novine u Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku bile su:
- uvođenje alternativnih mjera i opomena, prošireni vaspitni nalozi i proširena njihova primjena, poravnanje sa oštećenim za krivična djela za koja se goni po privatnoj tužbi, obrazovanje stručnih službi koje pružaju stučnu podršku sudovima i državnim tužilaštvima, nove vaspitne mjere - posebne obaveze koje imaju sličnost sa vaspitnim nalozima, promjena koncepta postupka - državni tužilac vodi pripremni postupak, pravo na branioca tokom cijelog postupka, zaštita maloljetnika kao učesnika u postupku, izvršavanje institucionalne mjere upućivanje u ustanovu zavodskog tipa i maloljeteničkog zatvora u posebnoj organizacionoj jedinici ZIKS-a.
