Abiznis

Gdje je Crna Gora nakon potpisivanja Pariskog sporazuma

Za smanjenje emisija ugljenika moramo debelo zasući rukave

Iako Crna Gora ima gotovo zanemarljiv uticaj na globalnu emisiju gasova sa efektom staklene bašte, smjernice Pariskog sporazuma obavezuju nas da u predviđenim rokovima damo konkretan doprinos ograničenju porasta globalne temperature koja utiče na klimatske promjene.

Za smanjenje emisija ugljenika moramo debelo zasući rukave Foto: Ilustracija
PobjedaIzvor

Precizno rečeno: Crna Gora proizvodi 0,009 odsto ukupnih globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte a proces tranzicije energije trebalo bi da nastavi do 2030. godine kako bi se najkasnije do 2050. Dostigla konačni cilj – a to je smanjenje emisija ugljenika, odnosno karbonska neutralnost.

Direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove Ešef Husić ističe da će biti potrebne velike investicije za projekte koji se moraju sprovesti.

“Upravo je Pariski sporazum istorijski važan dogovor u oblasti klimatskih promjena, koji predstavlja sveobuhvatan, pravno obavezujući dokument, kojim se planira ograničenje porasta temperature na značajno ispod dva stepena Celzijusa, u odnosu na predindustrijski nivo, uz obavezu ulaganja napora, kako bi se taj porast ograničio na 1,5 stepeni Celzijusa”, kazao je Husić.

Prema njegovim riječima, pored investicija, ključni su puna podrška države i osnaživanje tehničkih i ljudskih resursa za primjenu i nadzor sporazuma.

“Biće potrebne udvostručene investicije u proizvodnji energije sa niskim emisijama ugljenika i povećanje kapaciteta u postojećim elektroenergetskim mrežama do 2030. godine”, precizirao je Husić.

Pripadamo regionu koji je najviše ugrožen klimatskim promjenama, ali je prilagođavanje Crne Gore takvoj situaciji još ograničeno pa institucije moraju intenzivirati dinamiku ispunjavanju obaveza.

Obilne kiše, snažni vjetrovi, veće prosječne temperature i požari su situacije sa kojima se država bori već deceniju, a što se, prema riječima stručnjaka, može očekivati i u budućnosti.

“Crna Gora je donijela Strategiju o klimatskim promjenama do 2030, ali treba da intenzivira rad kako bi obezbijedila konzistentnost sa Okvirom klimatske i energetske EU politike do 2030. i omogućila da njena strategija bude integrisana u sve relevantne sektorske politike i strategije”, kazala je direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević,

Ona smatra da institucije Crne Gore moraju da ubrzaju dinamiku ispunjavanja obaveza iz Pariskog sporazuma i evropskih tekovina iz procesa pridruživanja Crne Gore ka EU.

“Neophodno je da odredimo datum do kojeg će Crna Gora postati karbonski neutralna (najkasnije 2050.) i uspostaviti sistem prikupljanja podataka uz jasnu raspodjelu odgovornosti i ojačati međusektorsku saradnju. Potrebno je izraditi dugoročnu Strategiju klimatske neutralnosti i Nacionalni plan za prilagođavanje klimatskim promjenama. Izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji kasni, mora se ubrzati kao i uspostavljanje sveobuhvatnog i funkcionalnog sistema monitoringa, izvještavanja i verifikacije”, poručila je Kovačević.

Ona smatra da je neophodno ustanoviti karbonski budžet kojim se ograničava količina emisije gasova sa efektom staklene bašte koju Crna Gora može zakonski emitovati u jednom petogodišnjem periodu.

“Time se omogućava jednom uspostavljenom nezavisnom komitetu za klimatske promjene da nadzire napredak Vlade, a karbonski budžeti se mogu provjeravati da bi zemlja ostala na putu ostvarivanja svog dugoročnog cilja”, kazala je Kovačević.

Kovačević smatra da je i pored toga što je usvojen Zakon o zaštiti negativnih uticaja o klimatskim promjenama i Uredba o izdavanju dozvola za emisiju gasova staklene bašte to nedovoljno u svijetlu evropskih klimatskih propisa koji čekaju da budu primijenjeni.

“Trenutno smo daleko makar deceniju od uspostavljanja sistema trgovine emisijama i osiguravanju kvalitetnog monitoringa i izvještavanja”, rekla je Kovačević.

Kao glavne probleme u primjeni i monitoringu propisa koji se odnose na klimatske promjene, Kovačević vidi u slabom kvalitetu i dostupnosti podataka, kao i nedovoljnim ljudskim i tehničkim resursima, ograničenim finansijskim sredstvima za uspostavljanje infrastrukture i nepostojanje mehanizma za saradnju i koordinaciju na državnom i lokalnom nivou.

Husić podsjeća da je doprinos Crne Gore naporima međunarodne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena, iskazan kroz Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinos smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, najmanje 30 odsto u periodu do 2030. godine u odnosu na nivo emisija u baznoj 1990. godini.

“Ovaj cilj je definisan Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama do 2030. godine i realizovaće se kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, opšte povećanje energetske efikasnosti kao i modernizacijom energetskog sektora”, kazao je Husić.

Prema njegovim riječima, pripremljen je prvi nacrt revidiranog Namjeravano utvrđenog doprinosa i da se očekuje da će Vlada usvojiti dokument do kraja decembra.

Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena je osnova za uspostavljanje Nacionalnog sistema za monitoring, izvještavanje i verifikaciju emisija gasova s efektom staklene bašte, Sistema za trgovanje emisijskim jedinicama i obezbijeđena sektorska podjela napora za smanjenje emisija, koje su izvan Sistema trgovanja emisijama. Ovim zakonom će se regulisati i pitanja upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač i fluorisanih gasova.

Podrška primjeni, transfer tehnologija…

Husić je objasnio da osim smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, sporazum reguliše i druga pitanja, koja se tiču prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove i prepoznaje potrebu da se obezbijedi podrška zemljama u razvoju za njegovu primjenu.

Sporazumom se obuhvataju i pitanje finansiranja razvoja i transfera tehnologija, izgradnja kapaciteta, kao i okvir za transparentost djelovanja i obezbjeđenje podrške.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma uradilo je socioekonomsku analizu o načinu i troškovima sprovođenja Pariskog sporazuma.

Husić je pojasnio da analiza pruža projektovanu vrijednost planiranih investicionih aktivnosti i potrebnih kapitalnih i operativnih troškova, kao i iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti iz državnog budžeta i od strane privatnog sektora.

“Analiza pruža pregled mogućih izvora finansiranja uzimajući u obzir trenutne i projektovane socioekonomske trendove (BDP, rast BDP, projektovani rast stanovništva i sl.)”, kazao je Husić.

On je kazao da je potrebna snažna i nedvosmislena podrška države finansijskim podsticajima, finansiranjem projekata, kao i kroz stvaranje odgovarajućih politika i njihovo sprovođenje.

“Prognoza ekonomskog rasta za period 2017–2030. zasniva se na čistoj energiji (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, biomasa) i programima energetske efikasnosti u saobraćaju (izgradnja državnog auto-puta i drugi projekti), industriji (naročito metalnoj), turizmu (turistički kompleksi i hoteli) i poljoprivredi. Crna Gora je ostala opredijeljena da koristi energetske resurse iz rezervi uglja – otuda planovi za modernizaciju elektrane koja sagorijeva ugalj, da bi se obezbijedila dugoročna stabilnost elektroenergetskog sistema i pouzdano snabdijevanje električnom energijom koje će poslužiti sprovođenju niskokarbonske strategije”, objasnio je Husić.

Kovačević: Zainteresovani za solarnu energiju, ali se ne odriču proizvodnje uglja

Kako navodi Nataša Kovačević trenutno najavljeni projekti obnovljivih izvora energije (solarna elektrana Briska Gora 250MW i vjetroelektrana Brajići 75 MW i Gvozd 50 MW) pokazuju da je Crna Gora spremna i zainteresovana da izgradi nove proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije.

“Ipak je jasno da donosioci odluka trenutno smatraju da nije razumno odreći se strateškog resursa proizvodnje iz uglja, čime se produbljuje konflikt sa potrebom redukcije zagađenja, redukcije emisija GHG te onemogućava puni zamah razvoja sistema baziranog na OIE. I dalje nema dugoročne vizije ka prekidu zavisnosti od uglja, i jasno definisanog datuma zatvaranja TE Pljevlja, već upravo suprotno – ulaganje u rekonstrukciju TE koje produzava njen životni vijek za još 30 godina”, kazala je Kovačević.

Portal Analitika