Minimalna zarada u iznosu od 450 eura, te prosječna od 700 eura, nova je realnost zaposlenih u Crnoj Gori od 1. januara. Poresko opterećenje troškova rada smanjeno je sa 39 na 21 odsto ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, a taj novac poslodavci će morati da preusmjere na zarade radnika. Hoće li se to u praksi primijeniti, te je li program ,,Evropa sad“, kojim je ministar finansija Milojko Spajić nadigrao parlamentarnu većinu, potencijalno rješenje ili problem za crnogorsku ekonomiju, različito komentarišu sagovornici Pobjede, među kojima su poslodavci, sindikalci, političari, NVO aktivisti i analitičari.
"Program ,,Evropa sad“ pripremljen je naprečac, bez dovoljno temeljnih analiza i širokih konsultacija, što može ugroziti sprovođenje važnih ciljeva koje on deklarativno ima. Pogotovo su neuvjerljive projekcije prihodne strane, a nijesu dovoljno sagledani svi uticaji koje program može da ima - primjer finansiranja opština koje je u početku Ministarstvo sasvim previdjelo može biti samo jedan u nizu. Fazni pristup sprovođenju ovako krupnih reformi je bio oprezniji i bolji put, ali program je sada stvarnost i moramo pratiti kako će se sprovoditi", kaže istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić.
Marko SošićSiva ekonomija
Osim povećanja minimalca i smanjenja dažbina, dio programa ,,Evropa sad“ su reforme koje u sistem uvode neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, povećanje poreza na dobit, te oduzimanje nezakonito stečene imovine. Sve to uključeno je u budžet za 2022. godinu, težak 2,46 milijardi eura. Vladi je parlamentarna većina ograničila zaduženje sa planiranih 500 na 70 miliona eura za pokrivanje fiskalnog deficita, a amandmanima izazvala preraspodjele sredstava, što je otežalo ostvarenje budžeta i učinilo izvjesnim njegov rebalans.
"Kakav god da je budžet za 2022. godinu, on je samo plan i u narednom periodu biće najvažnije blagovremeno i temeljno praćenje njegovog izvršenja, prikupljanja prihoda i potrošnje. Zbog izuzetno rizičnih mjera koje budžet nosi moramo imati tačne informacije na mjesečnom nivou kako bismo bili u stanju blagovremeno reagovati usljed problema i stoga je važno da Ministarstvo finansija bude ažurno i transparentno u ovom pogledu, kao i da započne sa praksom formalnog izvještavanja Skupštine o izvršenju budžeta, koju do sada nijesmo imali", smatra Sošić.
U Uniji slobodnih sindikata ističu da su od prvih najava snažno podržali program ,,Evropa sad“ jer je bio neophodan za povećanje standarda i zaustavljanje odliva radne snage.
"Podržali smo ga i jer se dominantno zasniva na mjerama koje smo godinama unazad predlagali, a one se odnose na efikasnu i nepristrasnu naplatu poreza i doprinosa, uvođenje u legalne tokove 40.000 zaposlenih koji rade na crno, suzbijanje sive ekonomije, povećanje poreza na dobit pravnih lica, progresivno oporezivanje zarada… Za nas je program održiv pod uslovom da institucije sistema profesionalno i neselektivno odrade svoj posao", kaže generalni sekretar Unije Srđa Keković.
Na pitanje koliko im se radnika žalilo na smanjenje radnog vremena i eventualni otkaz zbog povećanja minimalca, Keković odgovara da su imali sporadične anonimne dojave da poslodavci pokušavaju da iznađu rješenja kako da zaobiđu nametnute obaveze.
"To je očekivana pojava, a država ima dosta mehanizama u pozitivnim propisima da u startu to suzbije. Ovdje se moram ograditi i reći da ima dosta društveno odgovornih poslodavaca kojima će ove mjere, konačno, makar malo suzbiti nelojalnu konkurenciju kada su u pitanju troškovi rada", rekao je Keković.
Da će održivost programa zavisiti od striktnog sprovođenja svih mjera smatraju i u Uniji poslodavaca, u kojoj, prema riječima savjetnika za pravne poslove Filipa Lazovića, očekuju da će se smanjenje troškova rada pozitivno odraziti na tržište i zapošljavanje.
Filip Lazović"Važno je da u fokusu pažnje u periodu pred nama bude održivost mikro i malih preduzeća u manje razvijenim djelovima Crne Gore, a naročito onih koje posluju u sektorima koji su prepoznati po niskom nivou zarada, za koje ,,Evropa sad“ neminovno znači, u većoj ili manjoj mjeri, povećanje troškova poslovanja", naglašava Lazović, dodajući da do sada nijesu imali značajnije najave poslodavaca koji isplaćuju zarade niže od 350 eura da će doći do smanjenja broja radnika zbog povećanja minimalca.
Poslodavci optimistični
Poslodavci koji su pristali da javno komentarišu vladinu poresku reformu Pobjedi su kazali da pozitivno ocjenjuju napore da se stvore uslovi za bolji život građana.
"Najava povećanja zarada i smanjenja opterećenja na rad je rezultirala podizanjem nivoa optimizma u velikom dijelu tržišta, što u ekonomskoj praksi i teoriji ne treba zanemariti. Ono što je važno je sveobuhvatno pratiti makroekonomske parametre, moguće prijetnje i šanse za ostvarenje plana", kratko je ocijenio izvršni direktor Erste banke i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Aleksa Lukić i pozdravio ideju koju nosi program ,,Evropa sad“.
Aleksa LukićIzvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić kaže da će više neto plate rezultirati višom kupovnom moći građana, što može dovesti do rasta domaće ekonomije.
Stjepan Udovičić"Kao privatna kompanija, podržavamo programe smanjenja poreza i parafiskaliteta, kao i pojednostavljivanje uslova poslovanja, i nadamo se da će se sa takvim programima i nastaviti. Jasno nam je da ,,Evropa sad“, kao i svi drugi programi reformi, ima rizične djelove koji u ovom trenutku nijesu potpuno jasni. Te nejasnoće, ipak, ne treba da budu prepreka za implementaciju promjena, već u tom dijelu treba ostati fleksibilan i program uskladiti tokom i nakon implementacije osnovnih mjera, u mjeri u kojoj se to pokaže potrebnim", istakao je Udovičić, koji vjeruje da će donosioci odluka imati sluha za povratne informacije koje budu dobijali od građana i privrednika.
Vlasnik kompanije Franca, koja ima 1.200 zaposlenih, Hilmija Franca tvrdi da se povećanje minimalca neće negativno odraziti na njihovo poslovanje jer su do sada imali prosječnu platu između 320 i 340 eura.
"Kod zarada od 320 eura bićemo u malom minusu, ali to je za nas prihvatljivo jer povećanje plata zaista vidimo kao način zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje. Mi koji poslujemo na sjeveru posebno imamo problem sa radnom snagom koja masovno odlazi u inostranstvo, mahom u Njemačku. Njih vrbuju lobisti kompanija naših ljudi u inostranstvu. Mislim da će nas mjere predviđene programom „Evropa sad“ relaksirati, po prvi put se dešava da se poslodavci oslobađaju dadžbina. Mi tu ne dobijamo ništa novčano, ali dobijamo zadovoljnije radnike", naveo je Franca.
Blijede rasprave
Ekonomskog analitičara Predraga Drecuna raduje činjenica da će usvajanjem programa ,,Evropa sad“ početi da blijedi besciljna rasprava o srpsko-crnogorskim podjelama.
"Ulazimo lagano u zonu zrelih društava, mada još daleko od cilja. Očekujem da ovo bude i prečica ka EU. Prognoziram da bi prije kraja redovnog mandata Vlade mogli da budemo na pragu EU. Neće EU primiti nijednu članicu koja ima minimalnu mjesečnu zaradu jednaku satnici nekog advokata sa Zapada. Ovako se makar malo primičemo. A kako inače zadržati omladinu da ostane ovdje, ako ne pristojnijom zaradom", kaže Drecun, ocjenjujući da će ,,Evropa sad“ donijeti političku korist autorima, ali i da je pravo da bude tako jer su imali hrabrosti da prvi uđu u ozbiljnu reformu.
"Ovaj budžet, ili tačnije program ,,Evropa sad“, je prvi ozbiljan pokušaj u novijoj istoriji da se fokus javnosti izmjesti sa besciljnih aktuelnih političkih podjela na realne životne probleme. Zato ga smatram izuzetno značajnim dokumentom i apelujem da mu sve strukture daju podršku, i to ne samo glasovima, nego i suštinski, primjenom i poštovanjem svih predviđenih mjera, a ne raznim pozivima da poslodavci miniraju program četvorosatnim radnim vremenom", rekao je Drecun, koji je zadovoljan što su sve stranke, osim DPS-a, u parlamentu podržale rast minimalca.
Sa druge strane, Petar Ivanović (DPS) upozorava da se ekonomija ne zasniva na lijepim željama, obećanjima ili proklamacijama, već na temeljnim ekonomskim principima, koji, ukoliko se naruše, znaju surovo da kazne.
"Program ,,Evropa sad“ predstavlja ,,zabludu sad“ čije će posljedice pogoditi građane kad-tad. Pogodiće privredu, posebno mikro i mala preduzeća kakvih je 92,12 odsto u Crnoj Gori. Pogodiće i javne uprave svih onih gradova koji ne budu po volji sadašnje vlasti", upozorava Ivanović, naglašavajući da Vlada nije smanjila javni dug, te da će se budžetom za 2022. on povećavati, a očekivanim rebalansima biće još veći.
"Predloženi budžet nije ekonomski i razvojni, već populistički. Prihodi su nerealno postavljeni. Planiran je nerealan rast prihoda od poreza na lična primanja. Prihodi od markiranja goriva bili su planirani i za 2021. godinu, ali je cijela godina prošla a da tender nije ni pripremljen, niti objavljen. Proći će najmanje pola godine u 2022. da se završe sve procedure. Tokom rasprave pokazalo se da će i prihodi od akciza biti manji. Prihodi od suzbijanja sive ekonomije procijenjeni su na deset miliona eura, ali nema kalkulacija koje potkrepljuju ovu procjenu. Uvodi se diskreciono pravo odlučivanja za reprogram poreskog duga i ukidanje kamate na poreska potraživanja, dok se od oporezivanja neprijavljenih prihoda planira 20 miliona eura. Ovaj proces uključiće i sudske sporove i ne može se završiti u jednoj fiskalnoj godini", tvrdi Ivanović.
Na rashodnoj strani, konstatuje Ivanović, poseban problem predstavlja popunjavanje rupe koja će nastati ukidanjem obaveznog doprinosa za zdravstvo koji ugrožava održivost zdravstvenog sistema za sve građane Crne Gore.
"Vjerujem da će veliki problem predstavljati i isplata uvećanih plata", istakao je Ivanović.
Lider SNP-a Vladimir Joković, koji je podržao budžet, ističe da je poreska reforma koja slijedi vrlo ambiciozna, te da su je građani dobro primili jer im se nude veće plate. Pitanje je, naglašava, hoće li biti moguće da svi poslodavci i država ispoštuju drastično povećanje cijene rada na osnovu ovako slabašne ekonomije.
"Radujem se uspjehu programa ,,Evropa sad“ i prvi ću čestitati svima ukoliko se to desi, ali ako ne uspije biće to veliki šok za sve", upozorava Joković.
On kaže da treba vidjeti koliko je ukupno bilo zaposlenih 1. decembra 2021. i koliko će ih biti u aprilu 2022.
"Ako u aprilu dođemo u situaciju da imamo manje zaposlenih, biće to problem. Nesumnjivo će poteškoće imati poslodavci sa malim radnjama i prometima, taksi udruženja, frizerski saloni, agencije za obezbjeđenje... Izračunao sam da će preduzeću na sjeveru koje ima 50 radnika sa minimalnom platom trebati 91.800 eura neto dobiti da isplati godišnje povećanje zarada, dok prihodi treba da im porastu za 460.000 eura", precizirao je Joković.
Improvizacija
Atmosfera koja je pratila izradu Zakona o budžetu za 2022. godinu, amandmani teški nekoliko stotina miliona, vladino odustajanje pod pritiskom poslanika od zaduženja od 1,4 milijarde eura, za Damira Šehovića (SD) predstavlja institucionalnu i svaku drugu improvizaciju.
"Vlada sa više nego poraznim ekonomskim rezultatima, koja je odavno bez podrške u parlamentu, nema kredibilitet ni legitimitet da predlaže bilo šta, a posebno ne potpuno preslaganje javnih finansija koje je sama dovela pred slom, baš kao ni poresku reformu koja se državi može vratiti kao bumerang ukoliko nije adekvatno osmišljena", smatra Šehović.
On vjeruje da smo svi saglasni da je potrebno povećati minimalnu cijenu rada, zarade u javnom sektoru i penzije, ali i smanjiti poresko opterećenje na rad i uvesti progresivno oporezivanje dohotka, dobiti i imovine, kako bi oni koji zarađuju više plaćali veći porez, ali ne sa prstom na čelo i ne bez ozbiljnih ekonomskih analiza.
"Jer bi se u suprotnom lako moglo desiti da neodmjereno povećanje minimalne zarade dovede do gašenja značajnog broja mikro preduzeća, a neodrživ rast plata, penzija i socijalnih davanja, ugrozi mogućnost njihove redovne isplate", tvrdi Šehović.
Zdenka Popović (Demokrate) vjeruje da je ,,Evropa sad“ održiva pod uslovom da svi shvatimo da se zakoni moraju poštovati kako bi se planiranom dinamikom punio budžet.
"Još se nalazimo usred zdravstvene krize i nepoznanica je šta donose dani pred nama. Nevjerovatan je rast cijena energenata, što utiče na porast cijena životnih namirnica i inflacije. Neravnomjerni regionalni razvoj i loša diverzifikovanost naše ekonomije tjeraju na oprez", zaključila je Popović.
Drecun: Zadužuju se danas svi
Drecun smatra da nije dramatično to što je budžet za 2022. godinu izmijenjen u odnosu na predloženi, ali može poslužiti kao izgovor Vladi da se dodatno zadužuje.
"Zadužuju se danas svi. Vjerovatno ćete se šokirati kad pročitate da je 40 odsto ikad štampanih američkih dolara (period od 237 godina) štampano tokom 2020. i 2021. godine. Ne vidim ništa tragično da se zadužimo za realne projekte, za jačanje naše realne ekonomije, za eliminaciju deficita hrane i energije. U tom pravcu Vlada mora da djeluje. Mi urgentno moramo da smanjujemo spoljnotrgovinski deficit", poručuje Drecun.
On navodi primjer Evropske komisije koja je nedavno donijela odluku da se u prvoj polovini 2022. zaduži 50 milijardi eura, kako bi osigurala prisutnost na tržištu i članicama pomogla u oporavku od pandemije.
Reformisati način kandidovanja i odabira kapitalnih projekata
Sošić ukazuje da se mora reformisati način na koji pripremamo, kandidujemo, ocjenjujemo, biramo i sprovodimo kapitalne projekte, kao i kako se o njima izvještava. U kapitalni budžet za 2022. godinu uvrštena su 302 projekta, od čega je 117 novih, a finansiraju se sa ukupno 248 miliona eura.
"Veliki broj projekata u ograničenom budžetu nipošto ne znači kvalitet, već samo dodatni problem za dvije uprave koje ih sprovode, koje ne uspijevaju da se izbore ni sa mnogo manje projekata. Očekujem da u 2022. godini Vlada konačno posveti pažnju ovom dijelu planiranja budžeta i da ćemo u sljedećem budžetu imati mnogo manje projekata, ali da će oni biti bolje pripremljeni i imati veće šanse da se sprovedu u djelo", navodi Sošić.
On naglašava da je krupni sistemski problem usvajanje važnih zakona koji nemaju dovoljno precizne procjene koštanja.
"Poslanici pogotovo moraju pronaći ravnotežu između ispunjenja svojih programskih ciljeva i održivosti javnih finansija. Moraju uložiti temeljan napor da, kada se nešto predloži, znamo koliko nas to nešto može koštati u najgorem slučaju, što je preciznije moguće. Za sada, ni kapaciteti Vlade za tako nešto nijesu na zavidnom nivou, a Skupština ih nema uopšte", zaključuje Sošić.
ANKETA
Bijelo Polje
Vehbo Čoković- Projekat ,,Evropa sad“ je od velikog značaja za građane i ocijenjen je od EU kao pozitivan. Bez obzira na partijske razlike i politička nadmetanja, trebalo je da bude jednoglasno usvojen u Skupštini. Očekujem da se sada zaustavi migracija. Do sada je Crnu Goru napustilo više od 86.000 građana. Da se plan nije usvojio, očekivalo bi nas novo raseljavanje čime bi naša država ostala bez mlade radne snage i intelektualaca, što bi bio njen fijasko.
Uglješa Prebiračević- ,,Evropa sad“ je na opšte dobro svih građana i posljednji momenat da ova država krene naprijed. Ovo je prvi put da neko iz vlasti povede računa o standardu običnih građana.
Milan Lakićević- Kada znamo šta je sve ova vlada uradila i radi u pogledu državnih interesa Crne Gore, ni program ,,Evropa sad“ ne možemo izmjestiti iz tog konteksta. Svjesni smo teške ekonomske situacije na globalnom nivou, pa je pitanje koliko najave jednog ministra mogu biti realne i održive. Na jednoj strani se kratkoročno dobije 100 eura više u porodičnom budžetu, a na drugoj strani se zaduživanjem ekonomski iscrpljuje Crna Gora. Kada se izgubi ekonomsko dostojanstvo, onda tu nema dobra ni za državu, ni za građane. Sve lijepe priče traže opreznost, pa i ova.
Herceg Novi
Dragan Lepetić- Na prvi pogled plan izgleda prihvatljivo jer obećava skoro duplo povećanje minimalca, a sa druge strane predviđa se manje povećanje većih plata. Ide se ka ujednačavanju zarada. Minimalna plata će biti 450 eura, a sudija će dobiti samo 70 eura veću platu. Crnogorska ekonomija ne može to da isprati, nema proizvodnje, nema dovoljno sticanja nove vrijednosti i sve se zasniva na turizmu, a to znači da će biti novih zaduživanja, što bi bilo srljanje u propast i vodilo u dužničko ropstvo. Ljudi vole da im se povećaju plate jer žive od danas do sjutra. Sve asocira na to da je smisao plana ,,Evropa sad“ da se podrži Vlada i kupi vrijeme.
Podgorica
Dževdet Pepić- Naravno da podržavam program ,,Evropa sad“, ali je pitanje koliko je on održiv. Smatram da je to u ovom trenutku populistički pokret i da se neka ekipa sprema da napravi partijsku organizaciju. Sa druge strane, mislim da program može da bude održiv jer će veća primanja dovesti do veće potrošnje, što je veoma dobro. Nadam se da će program uspjeti, ali smatram da se sa njim malo zakasnilo.
Nataša Marić- Kao maloj preduzetnici, kojoj firma posluje manje od dvije godine, nije mi jasno kako će se program ,,Evropa sad“ primijeniti na naše preduzeće, koje se na neki način bavi turizmom. Zbog uticaja kovida, posao nam je opao i poslovanje nije na očekivanom nivou, tako da ne znam na koji ću način moći plaćati obaveze prema državi kad se uveća zarada. Pitanje je da li će mali biznisi opstati jer smo 30 godina slušali da će privreda počivati na malim i srednjim preduzećima. Sad ne znam na koji način ćemo opstati mi mali i da li ćemo se ugasiti.
Željko Radunović- S obzirom na to da se bavim umjetnošću, a ne ekonomijom ne mogu da ulazim u detaljne analize. U svakom slučaju, apsolutno sam za sve što bi moglo da donese boljitak građanima i iskreno se nadam da su stručnjaci dobro proračunali da li je održiv program ,,Evropa sad“. Ne vjerujem da bi ulazili u nešto hazarderski. Dugi niz godina nije bilo povećanja plata. Iskreno se nadam da će sve to biti u redu, a ako ne uvijek sve može da se popravi.
Hamdo Feratović- Normalno je da podržavam program ,,Evropa sad“. Najavljeno povećanje plata je dobro za radnike. Ne znam da li će to biti održivo, ali to znaju oni koji će odlučivati o njemu.
