Zabrinjavajući su podaci o broju nepismenih i neobrazovanih građana u Crnoj Gori, kazale su profesorice Svetlana Koprivica i Tamara Miljanić za Gradsku.
Navode da je za savladavanje opšte i funkcionalne pismenosti neophodno da djeca i mladi više čitaju.
U Crnoj Gori je bez formalnog obrazovanja 4.732 građanina, odnosno 0,9 odsto, nepismenih 8.149 ili 1,5 odsto stanovništva, pokazuju posljednji podaci Monstata.
Od broja stanovnika starih 15 i više godina, 90.819 ili 17,8 odsto ima završenu osnovnu školu, dok završenu srednju školu ima 269.641 ili 52,8 odsto.
Visoko obrazovanje ima 26,2 odsto stanovnika, dok je nepismeno 542.649 građana starosti 10 i više godina. Od tog broja 8.149 je nepismenih, što čini 1,5 odsto. Prosječna starost nepismenog lica je 62 godine, podaci su Monstata.
Kada je riječ o savladavanju pismenosti, postoji samo jedno valjano rješenje, ističe profesorica književnosti Svetlana Koprivica.
„Čitanje je jedini način da osoba osvoji prostor pismenosti. To može biti i slušanjem, s tim što se mnogo lakše uči pisanje kada se puno čita. Bez toga, to je gotovo nemoguće, bez obzira hoćete li pohađati nastavu u školi, hoće li vam neko dati privatne časove. To jednostavno neće raditi u korist djetetu“, ističe Koprivica.
Posljednjih godina funkcionalna pismenost kod mladih nije na zavidnom nivou, što pokazuju i PISA testiranja, ali i brojni testovi u osnovnim i srednjim školama.
„Djeca zakažu u onom momentu kada treba da odgovore na neko pitanje kao zaključak da iznesu svoje mišljenje, da argumentovano potvrde činjenicama, ili na PISA testiranju je primjetno da preskaču pitanja koja podrazumijevaju da pročitaju neki tekst i da onda odgovore. Gledaju da odgovore na ono gdje je kraće moguće, da ili ne i tačno se vidi da im fali argumenata da iznesu svoj stav“, navodi profesorica iz OŠ “Štampar Makarije” Tamara Miljanić.
Sagovornice Gradske u elektronskim medijima i društvenim mrežama vide uzrok povećanja funkcionalne nepismenosti kod djece.
Međutim, kako ističu, riječ je o posljedici zastoja u obrazovanju, jer djeca prilikom učenja traže prečice, ne čitaju sadržaj detaljno.
Prevelika upotreba telefona dovela je do toga da dječja pažnja sve manje traje, nedostaje im koncentracija i zainteresovanost. Stoga je, kako zaključuju, neophodno vratiti se više koraka unazad, kako bismo poboljšali funkcionalnu pismenost i djecu spremili za život.
