„U Udruženju mladih sa hendikepom radim već tri i po godine. Koordinator sam na više projekata i programa. Radim po ugovoru o djelu i još uvjek nemam zasnovan radni odnos. Ipak, tu sam dobio šansu za lični i profesionalni napredak- pripremu za rad kod budućeg poslodavca, kao i priliku za promovisanje prava osoba sa hendikepom“ - tako je dio vlastite svakodnevice opisao, za Portal Analitika, dvadesetčetvorogodišnji Dragan Tepavčević.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u Crnoj Gori ima oko šezdeset hiljada osoba sa nekim oblikom tjelesnog nedostatka. Dragan Tepavčević jedan je od njih.
Svojim primjerom pokazuje i dokazuje da za hrabre i uporne ne postoje nesavladive prepreke. A život mu nije bio lak; Dragan je rođen sa cerebralnom paralizom. Sada je apsolvent na odsjeku za socijalni rad Fakulteta političkih nauka i prkosi ukorijenjenim predrasudama. I sam je jedan od zaštitnika i promotera prava osoba sa invaliditetom. Dolazak do posla ne predstavlja mu, kaže, naročiti problem. Odvozi se službenim kombijem specijalno prilagođenim za korišćenje osoba sa invaliditetom. No, zbog oduzetosti u nogama, često je prinuđen da traži ispomoć drugih. Naročito težak poduhvat predstavlja mu penjanje stepenicama, pa se, ukoliko nema prilazne rampe za invalidska kolica, to „zna odužiti i po više minuta“. Na radnom mjestu tvrdi Tepavčević, ima adekvatne uslove za rad, iako ponekad „višesatno sjedenje za radnim stolom, umije biti zamorno“.Ljudi pored nas: U Crnoj Gori mnogo osoba sa invaliditetom svakodnevno se suočava sa različitim oblicima diskriminacije, počevši od neadekvatnih uslova na radnom mjestu. Nije zanemarljiv broj ni onih koji zbog niskih primanja ili neriješenog radnog statusa žive na rubu egzistencije.
Od 1. septembra i oni će podići svoj glas za više prava i rješavanje materijalnog položaja. Naime, ukoliko nadležni i dalje nastave da se oglušuju o njihove zahtjeve, oko pet hiljada invalida rada započeće proteste ispred zgrade Ministarstva rada i socijalnog staranja. Oni traže povezivanje radnog staža invalidima koji su na Birou rada od 2007. godine; prevođenje privremenih u trajne penzije; smanjivanje radnog vijeka invalidima rada druge i treće kategorije.
Višegodišnji pregovori Saveza invalida rada sa nadležnima u Vladi, nijesu rezultirali za njih prihvatljivim rješenjem. U Vladi tvrde da novi izdaci predstavljaju opterećenje za budžet i obećavaju nove izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se regulisalo pitanje povezivanja radnog staža do 2014 godine. Početkom avgusta formirana je i radna grupa koja će pripremiti nacrt novog Zakona. Ipak, zahtjevi predstavnika invalida rada da učestvuju u njenom radu i donošenju odluka su- izigrani.
Invalidi rada na društvenoj margini: U Udruženju invalida rada tvrde da su u Crnoj Gori, najugroženiji invalidi druge i treće kategorije- koji su na birou rada. „Pojedini nijesu dobili otpremninu, da ne govorimo o uzimanju kredita“, kaže predsjednik nikšićkog udruženja invalida rada Jovo Minić.
Predsjednik Saveza invalida rada Crne Gore Ilija Čvorović objašnjava u razgovoru za Portal Analitika da za oko hiljadu i po nezaposlenih invalida rada od 2007. godine ne obračunava se radni staž, te da im se naknada ne računa kao staž osiguranja. “To su korisnici privremenih naknada, kojima radni staž ne ide od januara 2007. godine. Njih ukupno – 1.476 osoba“, kaže Čvorović i napominje da više hiljada invalida koji su na birou rada prima „tek mizerne nadoknade“.
- Nekoliko hiljada invalida koji su na Zavodu za zapošljavanje imaju minimalna primanja, od 30 do 100 eura. Malo je onih koji primaju 150, a najmanje sa najvišim primanjem koje iznosi 250 eura, navodi Čvorović.
Po evidenciji Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja u Crnoj Gori je ukupno 4.568 invalida rada. On tog broja 2.740 osiguranika su invalidi treće kategorije - korisnici prava na raspoređivanje, odnosno zaposlenje na drugom odgovarajućem poslu. Invalida druge kategorije je 352 - sa pravom na skraćeno radno vrijeme.
- Analize koje je u proteklom periodu sprovelo Ministarstvo rada zdravlja i socijalnog staranja pokazale su da bi povezivanje radnog staža do 2014. godine riješio veliki broj osoba sa invaliditetom. Mišljenja smo da se korisnicima privremenih penzija, koji su prošli prvi kontrolni pregled komisije, po službenoj dužnosti privremene penzije trebaju prevesti u trajne penzije. Tako bi bio riješen status velikog broja invalida i oni bi stekli pravo na penziju, tvrde u Udruženju invalida rada Crne Gore.
Od svega toga, za sada, neće biti ništa i zato su u Udruženju ogorčeni. “Pošto se radi o pitanjima od egzistencijalnog značaja za skoro pet hiljada invalida rada i njihovih porodica, koji čine populaciju od oko dvadeset hiljada stanovnika Crne Gore, Upravni odbor je odlučio da u znak izražavanja nezadovoljstva organizuje protestno okupljanje ispred zgrade ministarstva rada i socijalnog staranja. Proteste smo zakazali za srijedu u 11 sati”, najavio je Čvorović u razgovoru za Portal Analitika. Opterećenje za državni budžet: Od 2004. godine - kada je na snazi aktuelni Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju - predstavnici invalida rada su redovnim apelima zahtijevali od nadležnih da se riješi njihov materijalni status. Savez invalida rada uputio je zahtjev Resornom ministarstvu zahtjev za prevođenje privremenih u trajne penzije, kao i smanjivanje radnog vijeka invalidima druge i treće kategorije. Zahtjev je, međutim, odbijen uz obrazloženje Ministarstva Finansija da bi to predstavljalo - opterećenje za budžet.
- Na sastanku sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja bilo je dogovoreno da se kroz buduće izmjene i dopune zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju sagledaju mogućnosti da se obezbijedi korišćenje prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja pod što povoljnijim uslovima, te da će biti analiziran uticaj novčane naknade ostvarene kod Zavoda za zapošljavanje na visinu penzije invalida rada, sve u cilju poboljšanja materijalnog položaja te populacije. Međutim, ništa nije preduzeto, kaže Čvorović naglašavajući da je, prema njegovim informacijama, u Ministarstvu sačinjen upravo takav prijedlog zakona, ali da je on odbijen na Vladi.
- Ministar Igor Lukšić je smatrao da su naši zahtjevi opterećenje za budžet, kaže Čvorović.
U međuvremenu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo je radnu grupu koja bi trebalo da pripremi Nacrt novog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Jedan od zahtjeva Saveza invalida rada bio je da njihovi predstavnici učestvuju u odlukama tog radnog tijela. Međutim, i pored obećanja nadležnih da će ih uključiti u odlučivanje, u Udruženju invlida rada ostali su – neispunjenih nada: radnu grupu sačinili su predstavnici ministarstava rada, zdravlja, i socijalnog staranja i Finansija, kao i fonda PIO.
Na pomolu protesti: Sve su to bili razlozi da predstavnici invalida rada nemaju dileme i krenu u organizaciju protesta.
- Ovih dana poslali smo zahtjev predsjednicima Vlade Milu Đukanoviću i Skupštine Ranku Krivokapiću. Ponudili smo da razgovaramo kako ne bi došlo do protesta i do nekog rješenja koje je optimalno. Međutim, kako je sve ovo palo u vodu, vjerujte i da je naš optimizam pao, navode u Udruženju invalida rada Crne Gore. Minić napominje da je položaj osoba sa invaliditetom mnogo bolje pravno regulisan u svijetu nego kod nas, te da su im prema odredbama međunarodnih konvencija narušena elementarna prava.
- Prema odredbama Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom kojom se reguliše posebna zaštita invalida i njihovo zapošljavanje, svi invalidi bez obzira na uzrok invalidnosti moraju imati pravo na dodatne mjere kojim bi se poboljšao njihov socijalni položaj, kaže Minić.
U narednom periodu predstavnici invalida rada najavljuju i radikalizovanje protesta ukoliko pregovori sa nadležnima i dalje budu- na mrtvoj tački. “Nešto tu škripi, što ne znamo.Mi ne tražimo nešto nemoguće, sve što hoćemo je stvar dobre volje, i vrlo mala novčana sredstva koja se trebaju uložiti za invalide“, kaže Jovo Minić, naglašavajući da će protesti biti mirni, bez primjesa politike.
Mora se osigurati implementacija zakona: Da položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori generalno nije na zavidnom nivou i da to ne zavisi od starosne dobi smatra i Milan Šaranović, v.d. izvršnog direktora Udruženja mladih sa hendikepom.
Šaranović navodi da se osobe sa hendikepom danas suočavaju sa brojnim problemima u različitim oblastima života. Gotovo svakodnevno nailaze na diskriminaciju, počevši od nemogućnosti da uđu u objekte javnih ustanova, škole, bolnice, centre za socijalni rad, sve do problema sa dobijanjem ortopedskih i drugih pomagala...
- Najslikovitiji primjer diskriminacije je slučaj Marijane Mugoše kojoj rukovodstvo Glavnog grada - Podgorice više od godinu i po onemogućava dolazak na posao u pratnji psa vodiča iako postoji jasna sudska odluka, kaže Šaranović.
Govoreći o položaju invalidnih osoba Šaranović objašnjava da je većina osoba sa invaliditetom prosto prinuđena da se osloni na minimalna socijalna primanja, ako uopšte uspije da ih dobije ili na pomoć porodice. Iako je država posljednjih godina uradila dosta na legislativnom planu, šaranović smatra da je najveći problem – u nesprovođenju zakona.
Pregovori se vuku u nedogled: Dok invalidi javno izražavaju negodovanje, u državnoj upravi spremaju – radnu grupu.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su za Portal Analitika da će „u okviru raspoloživih budžetskih sredstava u narednom periodu ponovo razmotriti materijalni položaj invalida rada druge i treće kategorije, i predložiti nova rješenja“.
- Ocjenjujemo da u ovom trenutku nema potrebe za protestima invalida, posebno imajući u vidu dosadašnju dobru saradnju ovog Ministarstva i Saveza udruženja invalida rada, kao i iskazanu spremnost da se njihovi zahtjevi razmotre“, navodi se u saopštenju PR službe Ministarstva rada i socijalnog staranja uz napomenu da je početkom avgusta formirana je radna grupa od predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija i Fonda PIO, koja će pripremiti izmjene i dopune zakona.
To, zaista, podsjeća na onu staru praksu: kada ne znaš da riješiš problem, osnuješ komisiju. U ovom slučaju – radnu grupu.
Dijalog na relaciji Vlada - predstavnici invalida odvukao se u nedogled. Punih šest godina, zahtjevi invalida rada su na „čekanju i ponovnom razmatranju“. Ukoliko 1. septembra počnu protesti to će biti ružna slika za Vladu ali i za crnogorsko društvo.
Ana UGLIK
