Direktor Caritasa Crne Gore, Marko Đelović, kazao je na konferenciji "Promocijom zdravlja protiv socijalne isključenosti osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem" da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procijenjuje da u svijetu oko jedna petina stanovništva boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja, a među najčešćim poremećajima su anksioznost i depresivni poremećaji.
„Svaki pojedinac ima pravo na dostojanstven život, a to uključuje i pravo na mentalno zdravlje. Svi ljudi imaju pravo na najveći mogući standard mentalnog zdravlja. Ovo uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu i kvalitetnu zaštitu, te pravo na slobodu, nezavisnost i uključivanje u zajednicu“, naveo je Đelović.
Istakao je da nas Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjeća na ključnu ulogu koju mentalno zdravlje igra u našim životima i u društvu kao cjelini.
„Jedan od principa koje Caritas promoviše u ovoj oblasti je princip saradnje među sektorima, kao model koji može doprinijeti unapređenju kvaliteta života osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem“, rekao je Đelović.
Poručio je da je zajednički moguće raditi na stvaranju okruženja u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promoviše.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, rekla je da je priča o mentalnom zdravlju priča o životnom ciklusu, bilo da su u pitanju djeca, mladi, odrasli ili stari.
„Važno je da čitavo društvo bude usmjereno ka stvaranju i razvoju opštih potencijala i maksimuma svakog pojedinca kako bi mogao biti koristan član svog društva. Društvo je u obavezi da svakom pojedncu pomogne da prevaziđe različite stresne situacije koje se javljaju u životu svakog od nas i koje mogu biti okidač za različite vrste bolesti“, navela je Mijušković.
Ukazala je da su djeca i adelcenti posebno izloženi riziku obolijevanja od mentalnih bolesti.
„Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, oko 20 odsto djece i adolescenata ima neki od oblika razvojnih i ponašajnih problema. Od toga, do 12 odsto mladih ima ozbiljan psihički poremećaj, plovina svih mentalnih oboijenja se javlja do četrnaeste godine života, a tri četvrtine mentalnih bolesti do sredine dvaedesetih godina života“, kazala je Mijušković.
Poručila je da zaštita mentalnog zdravlja mora biti sistematizovana.
„Uloga službi koje država osniva mora biti na većem niovou. Tu ne misilim samo na zdravstvene i prosvjetne ustanove, ustanove socijalne zaštite, već i na ulogu lokalnih samouprava. Tu bi se moglo govoriti o međusektorskoj i međuresornoj saradnji, koje mi u zadnje vrijeme u različitim izvještijima sve više konstatujemo da nedostaju“, navela je Mijušković.
Šefica kancelarije za Rodnu ravnopravnost u Glavnom gradu Podgorica, Ivana Vučinić, kazala je da Sekretarijat za socijalno staranje, kroz aktivnosti Kuće zdravlja, pruža besplatan servis psihološke podrške zainteresovanim sugrađanima i sugrađankama.
„Sekretarijat je 2021. godine otvorio Kuću zdravlja i potpisao Memorandum o saradnji, između ostalog i sa Udruženjem psihiologa Crne Gore, koji od tada pružaju besplatna psiho-socijalna savjetovanja. Više od hiljadu besplatnih sati savjetovanja je pruženo tokom ove godine, a kontinuirano su održane radionice o zaštiti mentalnog zdravlja“, navela je Vučinić.
Načelnica Akutno-muškog odjeljenja zdravlja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju "Dobrota" dr Danijela Miladinović, kazala je da je kapacitet te zdravstvene ustanove 266 bolesničkih postelja.
„U našoj ustanovi skoro svakodnevno je popunjenost sto postotna, a nerijetko imamo prekobrojne pacijente. Osim što imamo pacijente koji dolaze po principu koji je dobrovoljan, imamo prisilne psihijatrijske pacijente, ali i pacijente koji dolaze na izvršenje mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi“, navela je Miladinović.
Ukazala je da se psihijatrijsko liječenje ne završava bolničkim liječenjem, već počinje tek kad se pacijent otpusti iz bolnice.
„To znači da nam je potrebna jedna velika podrška i nakon bolničkog liječenja od strane centara za mentalno zdravlje, porodice i cjelokupnog društva“, rekla je Miladinović.
Kazala je da se bolnica suočava sa lošom finansijkom situacijom i ograničenim budžetskim sredstvima, navodeći da sve manje manje mogu pružiti zadovoljavajuće uslove boravka pacijentima.
„Nerijetko se dešava, a u poslednje vrijeme manje, da pacijenti leže da dušecima. Psihihatrijski pacijent može biti opasan po društvo i mi ga moramo zbrinuti“, navela je Miladinović.
Govoreći o kampanji „Razgovarajmo“, koju Caritas Crne Gore, u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Bar, realizuje povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Maja Vuksanović iz Caritasa Crne Gore kazala je da više 800 miliona ljudi širom svijeta živi sa nekim poremećajem iz oblasti mentalnog zdravlja, navodeći da se dvije trećine od njih zbog predrasuda ne usuđuje liječiti ili potražiti pomoć iz osjećaja straha ili osude.
„Ovom kampanjom želimo da naglasimo da se problemi u vezi mentalnog zdravlja mogu liječiti, ukoliko se liječenje započne na vrijeme. Pozivamo sve ljude da ne oklijevaju i da zatraže pomoć ukoliko osjete poteškoće u oblasti mentalnog zdravlja“, navela je Vuksanović.
Navela je da su i kreirali poruke u okviru kampanje koje promovišu značaj prevencije mentalnog zdravlja i smanjenje predrasuda prema osobama koje imaju problema sa mentalnim zdravljem.
Kristina Radović iz Caritasa Crne Gore kazala je da kampanja ima za cilj podizanje svijesti o značaju prevencije kroz zaštitu mentalnog zdravlja, kao i podizanje svijesti o položaju osoba sa psiho-socijalnim poteškoćama.
Predstavnik Dom starih Lenart Maribor, Zlatko Gričnik, predstavio je dobar primjer prakse kad je u pitanju podrška te ustanove osobama sa demencijom u Sloveniji.
U okviru konferencije su obrađene i teme o institucionalnim i vaninstitucionalnim uslugama za lica sa problemom demencije u domu za stare Grabovac u Risnu, procesu deinstitucionalizacije servisa podrške u zajednici za osobe koje imaju problem sa mentalnim u zdravljem u Bosni i Hercegovini, mreži za promociju mentalnog zdravlja iz Srbije, kao i ulozi koje organizacije civilnog društva imaju u zaštiti mentalnog zdravlja.
Konferencija je dio dva projekta „SOCIETIES 2“ i "Promocijom zdravlja protiv socijalne isključenosti osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem" koji Caritas Crne Gore, Caritas Barske nadbiskupije i Caritars Kotorske biskupije realizuju u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Bar, Caritasom Italija, uz finansijsku podršku fondova EU i organizacije Renovabis.
