Učesnici događaja apelovali su na Vladu Crne Gore da što hitnije uputi nacrt ovog zakona u proceduru Skupštine Crne Gore, kako bi poslanici mogli da ga razmatraju i donesu odluku o njegovom usvajanju do kraja godine.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, u odnosu na rezultate istraživanja „Lično je političko“ navodi da ova podrška nije samo deklarativna, već se vidi i razumijevanje nekoliko stvari.
"Prije svega da su ljudska prava nedjeljiva, da nijesu partikularna, i da je u poštovanju ljudskih prava neophodna jedna dosljednost kako bismo zaista mogli da kažemo da ih kao društvo i država poštujemo“, kazao je Ulićević.
Istakao je da ga posebno raduje što ovako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija PES, DPS, Demokrate i URA, dok se ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda.
Dodao je da je suština pitanja kojim se bavi ovaj zakon ta da li smatramo da svako treba da ima pravo da odlučuje o svom životu ili ne, odnosno da ima pravo na samoodređenje.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ističe da je cilj ovog zakona je oslobađanje Crne Gore od retrogradne i nehumane prakse sterilizacije.
"Ne mogu zamisliti da bilo koji građanin, a posebno nosilac javne funkcije, smatra prihvatljivim da država zahtijeva od svojih građana da odstrane organe i trajno se liše reproduktivne sposobnosti samo da bi dobili lični dokument,“kazala je Pajković.
Analitičarka pri institutu DAMAR, Hakile Resulbegoviq predstavila je rezultate istraživanja sprovedenog u septembru, a koje je obuhvatilo intervjue sa predstavnicima četiri nivoa političkih subjekata, uključujući rukovodstva stranaka, mlade političare, lokalne zvaničnike i birače.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da većina političkih aktera ima osnovno razumijevanje koncepta transrodnosti, ali im nedostaje dublje znanje o psihološkim, socijalnim i medicinskim aspektima. Istakla je da je istraživanje pokazalo da je naglašena potreba za jasnijom i edukativnijom komunikacijom političkih partija prema građanima.
Tokom panela, izvršni ko-direktor Equal Rights Association, Danijel Kalezić, istakao je da sve države regiona pomno prate situaciju u Crnoj Gori u vezi sa usvajanjem ovog zakona.
„Ovaj proces nije važan samo za našu zemlju, već i za cijeli region, jer se slični procesi odvijaju i u drugim državama“, naglasio je Kalezić.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, ukazala je na dva ključna izazova koja mogu proizaći iz usvajanja zakona.
„Pitanje je kako će se zakon implementirati ukoliko bude usvojen. Osim toga, ovaj zakon treba da pokaže odgovornost nosilaca funkcija, posebno poslanika i poslanica. Nažalost, često usvajamo samo one standarde koje Evropska unija definiše kao minimum za ispunjenje kriterijuma“, istakla je Đukanović.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i poslanica, Jelenka Andrić, ocijenila je da je istraživanje dokument na koji se možemo osloniti i jasno ukazati da stavovi građanskih partija potvrđuju – ljudska prava nemaju alternativu.
"Već sam dogovorila strategije kako da ovaj zakon dođe u skupštinsku proceduru do kraja godine. Nadam se i vjerujem da će Vlada u narednim danima razmotriti zakon, a ako reakcije budu kao što istraživanje sugeriše, očekujem da će dobiti podršku i u Parlamentu“, kazala je Andrić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, kazao je da nema dileme da će Socijaldemokrate (SD) podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Dodao je da sa nestrpljenjem očekuje kako će Vlada glasati o zakonu i kakav će kompromis vladajuće partije postići.
„Iako je dobro što će zakon vjerovatno biti usvojen, ključni problem ostaje njegova implementacija“, zaključio je Mugoša.
Poslanica Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković-Kuč, izrazila je zadovoljstvo rezultatima istraživanja, koji su pokazali da rukovodstvo i birači dijele isti stav po pitanju zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, ističući da u potpunosti podržava njegovo usvajanje.
„Ako postoji konsenzus u Skupštini oko ovog pitanja, kao što istraživanje sugeriše, Vlada bi to svakako trebalo da uzme u obzir“, poručila je Vuković-Kuč. Ona je ocijenila da je crnogorsko društvo spremno za ovakav zakon.
Politička direktorka Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović, istakla je da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku te partije. Dodala je da joj je drago što rezultati istraživanja pokazuju da rukovodstvo partije i biračko tijelo dijele iste vrijednosti po ovom pitanju.
„Ljudska prava još uvijek nisu u potpunosti ostvarena, ali sva borba prethodnih godina i mjeseci u vezi s ovim zakonom predstavlja značajan korak naprijed. Način na koji je došlo do ovog zakonskog rješenja primjer je dobre prakse izrade javnih politika, u kojem su učestvovale institucije, nevladin sektor, a pripremljeno je i istraživanje, kako bi se došlo do kvalitetnog prijedloga“, kazala je Novaković-Đurović.
Osim panelista/kinja i prisutni/e na događaju uputili/le su jasan apel Vladi i Skupštini Crne Gore: Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja da bude usvojen prije kraja 2024. godine.
