Panel diskusija “Čija je naša rodna ravnopravnost?: Ljudska prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih (TIRV) osoba u Crnoj Gori u odnosu na rodnu ravnopravnost i proces pristupanja Evropskoj uniji“ se sprovodi kroz projekat "Rodna raznolikost - suština rodne ravnopravnosti".
Zamjenik šefice Delegacije Evrospke unije (EU) u Crnoj Gori, Rikardo Seri,kazao je da žele da finansijski podrže brojne stvari koje rade ljudi iz NVO sektora.
On je rekao da je sa njegove tačke gledišta bilo dosta napretka po pitanju poboljšanja prava LGBTIQ osoba, jer je prije deset godina situacija bila “manje utješna”.
Sada, kako je kazao, u Crnoj Gori postoji otvorena diskusija, donijet je Zakon o istopolnom partnerstvu, formirana je Radna grupa…
“Međutim, određeni problemi u ovoj oblasti su otvoreni i prisutni, posebno u oblasti zapošljavanja, i zato je važno je da se povežete sa riječima u kojima izražavate podršku prema LGBTIQ osobama ”, poručio je Seri.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak,kazala je da se nada da će zakoni koji se budu donosili, a tiču se ljudskih prava transrodnih, rodnovarijantnih i interpolnih osoba, naći svoju primjenu i u stvarnosti, a ne samo dekorativno.
“Ne samo radi našeg prijema u porodicu evropskih kultura, već i zbog potrebe da se Crna Gora civilizacijski, kulturološki otvori i razvije u jedno tolerantnije i humanije društvo”, istakla je Bošnjak.
Poslanica u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Vuković,ukazala je da je potrebno krenuti od edukacije, kako bi se upoznali, prije svega, sa čime se transrodne grupe suočavaju u svom porodičnom okruženju.
“Jer govoriti o ovoj problematici u društvu, a ne osvijetliti ćeliju u kojoj se taj problem pokreće, a to je porodica, čini mi se da je uzaludno”, rekla je Vuković.
Izvršni direktor NVO Spektra, Jovan Ulićević,kaže da kada seo postavi pitanje čija je rodnaravnopravnost nameće se odgovor da je samo ženska.
Upozorava da sada u cijelom svijetu vladaju antidemokratski pokreti, u Hrvatskoj se sprema referendum o abortusu, u Srbiji se izgubilo obrazovanje koje je adresiralo rod i pol kao različite teme, socijalni servisi su potpuno degradirani i njihovo težište je prebačeno na NVO sektor.
Samostalna savjetnica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda,Semra Martinović,kazala je da žene, djevojke i osobe drugačijeg rodnog identiteta još uvijek imaju manje šanse za ekonomskom autonomijom i suočavaju se brojnim oblicama rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.
„Ipak, napredak je ostvaren u postizanju rodne ravnopravsnoti u posljednih četvrt vijeka i pokazao je da je promjena ipak moguće posebno ako dolazi sa zajedničkom vizijom“, rekla je Martinović.
Izvršna direktorka NVO Centar za ženska prava, Maja Raičević,poručila je da svi moraju biti svjesni toga da svi koji su marginalizovani moraju da imaju svoj glas, a da svako femenističko organizovanje mora da ima intersekcionalnu prizmu.
„Ima prostora da gradimo jedan istinski pokret koji će da počiva na razumijevanju svih nepravdi i nejednakosti koje različite grupe doživljavaju. Možda ne moram da znam kako neko doživljava diskriminaciju, ali moram da čujem i o tome razmišljam“, kazala je Raičević.
Koodinator programa za izgradnju zajednice NVO Asocijacije Spektra, Nikola Ilić,rekao je da se „Crna Gora dičila pozicijom lidera u regionu po poštovanju prava LGBTIQ osoba“.
„Mene zanima ko sprovodi sve te unaprijeđene legislative u praksi, jer kada bi svi oni bili apsolutno primjenjivi mi danas ne bi imali razloga da budemo ovdje “, kazao je Ilić i poručio da je NVO jedini sektor koji nastoji da usvojene zakone primijeni u praksi i da poštovanje ljudskih prava zaista zaživi.
Predstavnica LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro, Staša Baštrica,kazala je da je problem što većina lezbejki i biseksualnih i trans žena živi u Podgorici, i tako da ljudi sa sjevera i južnog dijela uopšte nemaju kontakt sa njima.
„Ne možemo da transrodne osobe gledamo kao borce za ljudska prava ili neke ljude koji postoje u „svojim balonima“ i da se bave onim poslovima koje drugi ljudi ne žele da rade“, rekla je Baštica.
