Nekoliko učenika Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice obratilo se našoj redakciji kako bi problematizovali koncept i iznos naknada koje plaćaju prilikom polaganja razlike predmeta za one koji sa trogodišnjih smjerova žele da završe četvrti stepen i tako obezbijede prohodnost za dalje konkurisanje na neku od visokoškolskih ustanova.
Ključna primjedba učenika je visok iznos za tzv. pripremnu nastavu za polaganja koju, prema rješenju koje je usvojilo Ministarstvo prosvjete još 2018. godine, organizuju škole za one koji vanredno polažu razrede, odnosno razliku predmeta kako bi ostvarili, primjera radi, četvrti stepen školske spreme.
Iz Ministarstva je Pobjedi potvrđeno da postoje precizno definisane odredbe koje regulišu ovu oblast, uprava ETŠ „Vaso Aligrudić“ navodi da su ispoštovali sve što je resor prosvjete naveo u rješenju, ali učenici navode da su u vrijeme nimalo lake socio-ekonomske situacije, prinuđeni da plaćaju previsoke iznose za pripremnu nastavu za koju, pritom, ističu, da nije u kontinuitetu održavana.
Po redosljedu polaganja, učenici su etapno polagali razliku predmeta sa prve, potom druge i onda treće godine, da bi stekli uslov da potom polažu kompletnu listu predmeta sa četvrte godine.
"Konkretno, treba da za polaganje razlike predmeta uplatimo 106 eura za treću godinu, dok se dodatnih 281 euro odnosi na izdatak za pripremnu nastavu za treći razred, koja je samo organizovana prilikom polaganja razlike predmeta sa prve godine. Za drugu godinu je uredno uplaćeno, ali nastave nije bilo, a sada s obzirom na broj predmeta ona za treću godinu iznosi 281 euro. Pritom, u nekim drugim elektrotehničkim školama u državi ovakva nastava se uopšte ne organizuje niti naplaćuje", naveli su učenici.
Direktor Elektrotehničke škole Vaso Aligrudić Ersan Spahić u izjavi Pobjedi naveo je da se škola pridržava rješenja Ministarstva i propisanih iznosa i pravila. Naveo je da je to definisano i statutom škole.
"Statuti variraju od škole do škole. Naša ustanova primjenjuje rješenje kojim je Ministarstvo definisalo ovu oblast", kazao je Spahić Pobjedi.
On je naveo da se pripremna nastava održava i završava do januara, a da se u ljetnjem periodu, zbog okolnosti da nastavni kadar koristi godišnje odmore, ne može organizovati ta vrsta nastave.
"To se kompenzuje tako što se na sajt škole postavljaju svi materijali, a ostavljena je mogućnost da se u neposrednoj komunikaciji sa predmetnim profesorom zatraže dodatna pojašnjenja ili asistiranje u shvatanju i razradi materijala", naveo je on.
Spahić je naveo da su okolnosti takve da vanredna polaganja, kao i dokvalifikacija, odnosno dostizanje četvrtog stepena, traže dodatne napore i angažman nastavnika. Uprkos tome, ističe da u situacijama kada neko zbog socio-ekonomskih uslova nije u prilici da plati pripremnu nastavu, škola bi izašla u susret takvim zahtjevima za umanjenje.
Sa druge strane, učenici su naveli da im nije jasno da se na nivou države primjenjuju različiti aršini, te da su njihovi vršnjaci u drugim opštinama relaksirani plaćanja pripremne nastave i smatraju da bi to trebalo unificirati.
Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je saopšteno da je ova oblast regulisana rješenjem Ministarstva prosvjete o visini naknade koju plaćaju vanredni učenici za pripremnu nastavu, polaganje ispita i o visini naknade za rad članova komisije iz jula 2018. godine.
"Njime su utvrđene naknade i to visina upisnine koja podrazumijeva pripremu rješenja o dopunskim i diferencijalnim ispitima i prijavu ispita u ispitnim rokovima i upis u naredne razrede. Rješenjem je takođe utvrđena visina naknade za pripremnu nastavu koju plaća kandidat odnosno vanredni učenik koji razredni ispit polaže preko dopunskih i diferencijalnih ispita, visina naknade za učenike koji nastavljaju obrazovanje nakon završene osnovne škole, visina naknade za polaganje razrednih ispita i to za predmete bez pisanog dijela ispita, sa pisanim dijelom ispita i sa sa praktičnim dijelom ispita kao i visina naknade za polaganje ispita završnog, stručnog i maturskog ispita", naveli su iz Ministarstva.
Pojašnjavaju da, u konkretnom slučaju, za kandidata koji je završio program stručne škole u trajanju od tri ili četiri godine ili program gimnazije, a želi da se obrazuje po drugom obrazovnom programu, kao i za kandidata koji je uspješno završio dio srednjeg obrazovanja (pojedine razrede), škola upoređivanjem nastavnih planova i predmetnih programa za pojedine razrede pravi listu dopunskih i/ili diferencijalnih ispita za novi obrazovni program.
Dodaje se da škola organizuje pripremnu, odnosno instruktivno-konsultativnu nastavu koja ne može biti manja od 50 odsto ukupnog broja časova dopunskih i/ili diferencijalnih ispita.
"Za svaki od predmeta određuje se broj časova pripremne nastave, obim nastave pojedinih tema, grafički radovi i pismeni zadaci, ukoliko su obrazovnim programom predviđeni. Sagledavanjem liste dopunskih i diferencijalnih ispita, škola može da formira grupe kandidata za pripremnu nastavu. U istoj grupi mogu biti kandidati koji se obrazuju po različitim obrazovnim programima", kaže se u odgovorima Ministarstva.
U dogovoru sa kandidatom, kažu iz Ministarstva, škola može organizovati pojedinačne časove instruktivno-konsultativne nastave, ukoliko kandidatima, zbog radnih obaveza, to više odgovara.
"Kandidatima koji polažu ispite određenog (istog) obrazovnog programa naknada može biti različita ukoliko su kandidati prethodno završili različite obrazovne programe. Praksa u školama je da pripremaju raspored pripremne, odnosno instruktivno-konsultativne nastave, koji je dostupan kandidatima. Škole takođe objavljuju materijale za učenje na svojim sajtovima kako bi kandidatima olakšali pripremu za polaganje ispita", kažu iz resora prosvjete.
