Dokaz da se aktuelna Vlada deklarativno, a ne suštinski bavi procesom evropskih integracija je upravo usvojeni, dugo očekivani, Program rada Vlade za 2021. godinu, koji je, u želji autora da bude metodološki drugačiji od prethodnih, prilično konfuzan i neusaglašen sa, takođe dugo očekivanim Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, za period 2021-2023., kazala je za Pobjedu bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković.
Ističe da se to posebno odnosi na oblast pravosuđa i borbe protiv korupcije, koje spadaju u poglavlje 23.
"U Programu rada Vlade nema ključnih aktivnosti na koje se država obavezala u cilju realizacije privremenih mjerila za poglavlje 23 kao što su: prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama u cilju unapređenja odredbi koje se tiču disciplinske odgovornosti sudija", kaže ona.
Podsjeća da je unapređenje ovog zakonskog teksta jedna od preporuka GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije).
"Radnu verziju izmjena je Vlada prethodnog saziva finalizovala u intenzivnoj komunikaciji sa ekspertima Savjeta Evrope i Evropske komisije još u septembru 2020. godine", dodaje Laković-Drašković.
Ukazuje da nema ni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu koji je isto u septembru 2020. godine prošao fazu javne rasprave, a rađen je uz intenzivnu saradnju i podršku eksperata SIGMA.
"U prethodnoj godini je počeo i rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji se takođe u Programu rada Vlade ne nalazi. Nema ni plana racionalizacije pravosudne mreže, čije usvajanje vodi ka realizaciji jednog od ključnih privremenih mjerila iz poglavlja 23", rekla je naša sagovornica.
Ni u jednom od ova dva programska dokumenta, dodaje ona, nema prijedloga izmjena i dopuna zakona o sprečavanju korupcije koji bi trebalo da se usaglasi sa novom Direktivom EU o zaštiti zviždača (osoba koje prijavljuju nepravilnosti i nezakonitosti). Podsjeća da je za ovu godinu, programom pristupanja EU, bio planiran i prijedlog novog zakona o lobiranju, ali ga u Programu rada Vlade nema.
"Uz sve ovo, novom sistematizacijom Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava ukinut je i Direktorat informaciono komunikacionih tehnologija i bezbjednosti podataka (sveden na nižu organizacionu jedinicu-službu), koji je bio ključni nosilac i koordinator obaveza izrade informacionog sistema pravosuđa. Taj sisitem je bio prepoznat kao sistem od posebnog značaja za državu, pa s tim u vezi pod stalnom je pažnjom naših evropskih partnera, a koji treba da bude instrument u službi jačanja administrativnih kapaciteta pravosuđa, povećanja efikasnosti, kako u pružanju podataka i usluga institucijama i građanima, tako i na polju efikasnije saradnje sa drugim pravosudnim sistemima, institucijama Evropske unije, njenih članica i međunarodnim organizacijama", ističe Laković-Drašković.
Podsjeća da je, u skladu sa novom metodologijom na koju se Crna Gora obavezala, uslov za zatvaranje drugih poglavlja upravo realizacija privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24.
"Činjenica da Vlada ne planira ključne aktivnosti iz integracionog procesa koje se tiču pravosuđa i borbe protiv korupcije jasno ukazuje da aktuelnoj Vladi integracija Crne Gore u Evropsku uniju definitivno nije prioritet", zaključila je sagovornica Pobjede.
