Šef Svjetskog programa za hranu UN Dejvid Bizli rekao je da se ne radi više samo o Ukrajini, veći i o najsiromašnijim zemljama svijeta. „Molim predsjednika Putina, ako uopšte ima srca, da otvori luke.“
Ta organizacija UN do sada je polovinu zaliha žitarica pribavljala u Ukrajini. Ali, tamo su silosi krcati bez načina da se žito izveze iz zemlje.
More puno mina
Glavna luka, Odesa, praktično je odsječena. „Neke teretne brodove su Rusi pogodili“, kaže Petr Obučov iz gradskog veća tog crnomorskog grada za kanalFrans 24. „Pred Odesom ima mnogo morskih mina, prolaz nije siguran.“
Obučov ne vjeruje u brza rješenja poput uspostavljanja morskog koridora. „I da se rat danas završi, trebalo bi nam najmanje pola godine da očistimo more i opet pokrenemo luku“, kaže on.
Prije rata Ukrajina je preko svojih luka izvozila šest miliona tona žita i semena suncokreta mjesečno. Sada samo u Odesi stoji 57 brodova sa oko milion tona žita koje bi moglo da propadne. Vlasnik jedne luke kaže: „Apsolutno je mirno. Samo galebovi i vrane. Pet hiljada radnika nije na poslu.“
„U luci u Odesi sam video silose pune pšenice i kukuruza, spremnih za izvoz“, opisao je predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel ono što je video tokom posjete. „To ima dramatične posljedice za siromašne nacije. Treba nam globalni odgovor.“
Pomoć iz Rumunije
Mala pomoć stiže preko obližnje Konstance, rumunske luke na Crnom moru. Do sada je tamo baržama preko Dunava, vozovima i kamionima prebačeno oko 240.000 tona ukrajinskih žitarica, kako bi se izvezle dalje.
„Sa velikom mukom nekako uspijevamo“, rekao je Viorel Panait iz firme koja upravlja lukom. Ali, kako je dodao, potrebno je još mnogo opreme i vremena da bi se veće količine hrane prebacivale preko Konstance. Ta luka već ima dosta posla, jer godišnje izvozi 25 miliona tona žitarica iz Mađarske, Srbije i Austrije.
Ali, ukrajinska proizvodnja je daleko veća od toga. Zemlja spada u pet najvećih proizvođača žitarica na svijetu. Oko 400 miliona ljudi na svijetu se prehranjuje od ukrajinskih proizvoda.
Narednih mjeseci bi trebalo izvesti oko 20 miliona tona žitarica, kako bi bilo mjesta za iduću sjetvu – koja će, u ratnim uslovima, izvjesno biti manja.
Problem sa prugom
Brisel je apelovao na sve članice EU da stave na raspolaganje kamione, vagone i kranove kako bi se pšenica i suncokret izvozili kopnenim putem.
