Iako za čitaoce u našoj državi to može zvučati neočekivano, Slovačka je zapravo jedna od članica Evropske unije u kojoj vlada najveća politička polarizacija, pri čemu su tenzije i uoči današnjeg pokušaja ubistva premijera bile više nego uzavrele.
Zapravo, podjela postoji između 'prozapadnih' liberala i onih koji imaju drugačije stavove, a koji su okupljeni i oko ljevice i oko desnice.
Upravo sa lijevog pola dolazi i Fico. Političku karijeru započeo je 1992. kao poslanik Partije demokratske ljevice, da bi 1999. osnovao sopstvenu partiju - Smer. Uživao je veliku popularnost, pa je prvi premijerski mandat obavljao od 2006. do 2010. Nedugo zatim, 2012, opet se vratio na čelo Vlade i tamo ostao do 2018.
Moguće je da će se dio naših čitalaca iz tog periode sjetiti ubistva istraživačkog novinara Jana Kučjaka, koji se bavio vezama političkog establišmenta i organizovanog kriminala. Tokom 2018. Ficova je Vlada upravo pala zbog slučaja Kučjak.
Iza Smera je, u suštini, duga istorija brojnih skandala.
Najzad, Fico je treći put u premijerski kabinet došao nakon prošlogodišnjih izbora, u oktobru, što je izazvalo tektonske poremećaje. I to ne samo u Slovačkoj, već i u njenim relacijama sa EU i NATO, ali i u odnosu na zvanični stav Bratislave o ratu u Ukrajini.
1
Agenda Ficove Vlade, u najkraćem, poprilično je radikalna - već smo pisali o namjeri da nacionalni javni servis vrate pod punu kontrolu države, što je izazvalo masovne proteste širom Slovačke. Istovremeno, gomilale su se optužbe na Ficov račun o tome da utiče na smjene u pravosuđu i da to čini iz revanšizma - zbog postupaka koji su u prošlosti vođeni protiv pojedinih Smerovih funkcionera, pa i protiv njega samog.
Jer, 2022. godine, Fico je bio suočen sa optužbama da je formirao kriminalnu grupu i zloupotrebljavao političku moć.
EU je otvoreno iskazivala zabrinutost zbog stanja u vladavini prava, regulaciji medija i odnosu prema civilnom sektoru.
Pitate li prozapadno orijentisane Slovake, reći će vam kako je Fico dobio izbore na proruskoj platformi. Čim je preuzeo vlast, najavljivao je ukidanje podrške Ukrajini, pri čemu je govorio i to kako su NATO i SAD isprovocirali Moskvu da uđe u rat.
Sasvim atipično za ljevicu - Fico je obećavao kako će zauzeti i čvrst stav u vezi sa migrantima, civilnim sektorom, pri čemu je imao i anti-LGBT stavove.
Naravno, ekstrema ima na oba pola slovačke političke scene, a jedan od njih učinio je da stvari odu predaleko. Juraj Cintula, inače književnik, navodno je od aprila razmišljao o onome što je učinio danas. Tako je makar večeras nagovijestio slovački ministar policije.
No, upravo ove noći na društvenim mrežama počele su da izlaze objave jedne paramilitarne organizacije iz 2016, u kojima je naglašavano kako ih je podržao Cintula - koji je isticao kako je važno odbraniti državu, tradiciju i kulturu, pri čemu je govorio i o problemu migranata. Iako naizgled djeluje kao uobičajena evropska desničarska retorika, treba imati u vidu kako je u tom pogledu slične stavove, zapravo, imao i Ficov Smer, iako su deklarativno na lijevom polu.
I taj detalj jasno govori u kojoj je mjeri politički spektar u Slovačkoj doista komplikovan.
Kako će tek izgledati politička situacija u Slovačkoj nakon današnjeg događaja - teško je i pretpostaviti.
No, ta je država opet u kampanji - nakon predsjedničkih, završenih u aprilu, u junu ih čekaju evropski izbori.
