Nakon što je u decembru Evropska komisija 2022. godinu imenovala Evropskom godinom mladih, u četvrtak je na plenarnoj sjednici EP-a otvorena prva rasprava o specifičnim problemima mladih, s posebnim fokusom na mentalno zdravlje, zapošljavanje i socijalni oporavak u postpandemijskom periodu.
Pandemija posebno pogodila mlade
Mladi su, složili su se predstavnici, jedna od grupa koje je pandemija posebno pogodila, značajno im je smanjila na mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, narušila društveni život i posljedično tome njihovo mentalno zdravlje.
“Važno je raditi na pitanjima mentalnog zdravlja i shvatiti mlade ozbiljno jer je u 2021. samoubistvo bilo drugi po brojnosti uzrok smrti mladih u EU”, upozorio je rumunski zastupnik Pislaru iz redova liberala koji je na sjednici bio zadužen za predstavljanje usmenih pitanja o prevladavanju posljedica koje je pandemija ostavila na mlade.
“Tražimo od mladih da budu hrabri, da izduraju, da bolje i više uče bez ljudskog kontakta, na daljinu, i da rade, često neplaćeni ili uveliko potplaćeni. Tražimo da izguraju bez obzira na strahove i silan zamor. Podbacili smo kao društvo jer nismo priznali da je za mlade ljude u Evropi trenutno jako teško, guramo ih preko ivice”, istaknuo je Pislaru u svom izlaganju.
Upozorio je da mladima ne dajemo dovoljno nade, ali postavljamo sve više prepreka.
“I onda smo šokirani kada saznamo da je među njima samoubistvo u 2021. bio drugi vodeći uzrok smrti. Usprkos tome, i dalje se nedovoljno bavimo mentalnim zdravljem mladih, a rizik s kojim se suočavamo nije više lokdaun generacija već zaista izgubljena generacija”, istaknuo je rumunski zastupnik.
Samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti među mladima
Na činjenicu da je samoubistvo bio drugi vodeći uzrok smrti među mladima u prvoj pandemijskoj godini upozorio je UNICEF u zvještaju iz oktobra 2021.
U njemu se navodi da je među dječacima od 10 do 19 godina smrtnost uzrokovana samoubistvom više nego dvostruko veća u odnosun a djevojčice te da samo saobraćajne nesreće usmrćuje više mladih između 15 i 19 godina.
U Evropi se svaki dan zbog problema s mentalnim zdravljem izgubi troje mladih života, ističe UNICEF u izvješću “The State of the World’s Children 2021: On My Mind”.
Pandemija dodatno ugrozila šanse za zapošljavanje i obrazovanje
Pandemija je, potvrdili su parlamentarci, dodatno ugrozila njihove šanse za zapošljavanje i obrazovanje.
Po istraživanju Eurostata, nezaposlenost mladih u EU iznosi 17%.
“Mladi su, uprkos strahovima, još uvijek aktivni, puni nade i žude za novim prilikama, no od njih tražimo iskustvo koje oni nemaju priliku steći pa se onda pitamo zašto su depresivni.“, kazao je Pislaru.
Na raspravi su zastupnici, što se tiče zapošljavanja,mahom kao problem isticali neplaćeno stažiranje jer mnogi mladi zbog lošije financijske situacije ne mogu priuštiti da rade bez plate pa im je time otežan ulazak na tržište rada.
“Mladi trebaju imati osjećaj da ih se ozbiljno shvatamo, a to im ne pokazujemo zato što rade besplatno za određene kompanije i organizacije”, kazala je Kim van Sparrentak iz redova Zelenih i pozvala na zabranu neplaćenog stažiranja u EU.
Hrvatski zastupnik Valter Flego, član IDS-a i kluba zastupnika Renew Europe. je u svom izlaganju kazao da na ulaganje u rješavanje problema nezaposlenosti treba gledati kao “na vrijednu investiciju, a ne trošak”.
“Komisija, zajedno s državama članicama, ima ogromnu odgovornost za rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Sve to treba gledati i u svijetlu demografskih problema cijele Evrope, a posebno zemlje iz koje dolazim – Hrvatske”, rekao je Flego.
Hrvatski nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić se u svom izlaganju posebno osvrnuo na mjere uvedene zbog koronavirusa i njihov uticaj na mlade.
Po njegovim riječima, mladi su zbog izostanaka uzrokovanih pandemijom suočeni s ogromnim gubicima sati i gradiva u obrazovanju te smatra kako je šteta koje su EU politike nanijele nemjerljiva.
“Postpandemijski društveni oporavak neće biti moguć sve dok se na odgovornost ne pozovu oni koji su u ovom teroru sudjelovali”, rekao je Sinčić.
