Okolnosti svjetske ekonomske krize, u kojima su i mediji vodili rat za turiste, navodili su na zaključak da bi - upravo zahvaljujući međunarodnim medijima - naše „parčence kolača“ od turizma, moglo završiti u mnogo jačim turističkim privredama.
To se, ipak, nije dogodilo: nezapamćeno veliki broj međunarodnih medija pokazalo je interesovanje za Crnu Goru . Bili su to i štampani i elektronski mediji, a među njima, kako oni koji se bave ekonomskim, političkim i biznis temama, tako i oni, koji se bave kulturom, modom i životnim stilom. To interesovanje nije bilo bazirano samo na ekonomskom interesu medija - ostvarivom kroz marketinške aktivnosti koje crnogorski turizam plaća radi sopstvene promocije - već u najvećoj mjeri, na novinarskoj znatiželji da otkriju tajnu razvoja crnogorskog turizma i zašto mnogi turisti, pored velikih i poznatih turističkih regija, hrle upravo ovamo, da bi se odmorili ili uživali u prirodi i dobrom provodu.
Vedre inostrane boje: Različiti inostrani mediji su crnogorsku skakodnevicu i turističku stvarnost slikali uglavnom jarkim valerima. Evo neki izdanja i naslova:
- Vanity fair: „Intrigantno mjesto sa snažnim razvojnim potencijalom“; Harper’s Bazaar : „Jedna od 10 najatraktivnijih ( fancy and cool) destinacija na svijetu“; Daily Mail: „Crna Gora će biti sledeća ( francuska ) Rivijera“; Sunday Times: ( O Bokokotorskom zalivu)
„Tirkizne boje, oblika leptira, sa zastrašujućim planinama, jedno je od najspektakularnijih mjesta na planeti“; Financial Times: „Kada su u pitanju prirodne ljepote, postoji malo mjesta na svijetu koja mogu da pariraju Crnoj Gori“.
Kada je region u pitanju, u interesovanju vezanom za crnogorski turizam, prednjačili su hrvatski mediji. Nebrojene ekipe, posjetile su svog malog, ali dostojnog konkurenta i uglavnom se uvjerile u pozitivne informacije o crnogorskom turizmu, na osnovu čega su - bez namjere da nas hvale - svojim zvaničnicima i turističkim poslenicima, pokazali u čemu su bolji „južni susjedi“, te tako, građanski i profesionalno, pokušali da utiču na poboljšanje svoje turističke ponude, pa samim tim i ostvarenje većih prihoda. U svojim izvještajima i neformalnim razgovorima, hrvatski mediji su potencirali crnogorsko gostoprimstvo, opuštenost i prirodnost, noćni provod, otvorenost za strane investicije, izgradnju modernih rizorta i marina, moderan pristup marketingu, dolazak svjetskih celebrity ličnosti, kao i dostupnost uticajnih ljudi....
Crna Gora u očima Hrvata: Tako je hrvatski Jutarnji list, u nedjeljnom izdanju od 8. avgusta, objavio tekst pod naslovom „Crna Gora - Novi turistički div“’, komentarišući, u okviru predstavljanja svega u čemu smo, po mišljenju autora teksta, u prednosti u odnosu na Hrvate: „Ovo je totalni turizam. Rade sve živo da privuku strani kapital. Za razliku od nas“, stoji u ovom viđenju Crne Gore.
- Za nedavnog boravka na crnogorskoj rivijeri, ostao sam iznenađen gostoprimstvom i prirodnim ljepotama ove nama uglavnom nepoznate zemlje, uprkos geografskoj blizini. Dugačke crnogorske plaže podsjetile su me na djetinjstvo i ljetovanja s roditeljima, koje smo proveli na otoku-hotelu Svetom Stefanu, ali osim plaža, sve se ostalo promijenilo. Znatiželjan zašto svjetski celebrity odabiru hotel Splendid u Budvi, nije mi trebalo dugo da otkrijem njihovu tajnu. Baš kao i tajnu privlačnosti ove male europske zemlje. Otkrijte i Vi, što prije, to bolje... - ovo su riječi koje stoje u uvodu ljetnjeg izdanja, jednog od najtiražnijih časopisa o putovanjima u regionu „Putovanja za dvoje“, sa ukupnim tiražom od 70.000, a koji se prodaje u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori, Njemačkoj i Francuskoj. U istom broju, reportaža o Budvi nosila je naziv Budva- bisrna školjka Mediterana.
Čak je i ekipa Red carpeta, sa NOVE TV, nakon posjete Angeline Jolie i Bred Pitta, pokazala Crnu Goru u najljepšem svijetlu, ne mareći za očekivanja gledlaca da se sa barem nečim porugaju, kako obično biva u toj emisiji.Hrvatski Večernji list je, nakon objavljivanja kampanje o ljetovanju u Crnoj Gori do 99 eura, objavio tekst, pod naslovom „Crnogorski udar na hrvatski turizam“, koji je prenio i jedan od najvećih ekonomskih portala u regionu SEEbiz.
Takođe, u reportaži HRT-a, koja je prošlog avgusta prikazana u magazinima ’’U objektivu’’ i ’’Hrvatska uživo’’, kao i u udarnom dnevniku, Crna Gora je predstavljena kao država koja znalački, ozbiljno i sa puno razmišljanja pristupa razvoju sopstvenog turizma, te da joj se smiješi lijepa budućnost. Dobro upućeni, ovu su reportažu okarakterisali kao najbolji prikaz Crne Gore, na hrvatskim medijima, ikada.
Tako su hrvatski mediji, čije su posjete imale kontinuitet u proteklih godinu dana, na primjeru crnogorskog turizma, objašnjavali hrvatskoj javnosti u čemu su bolji ’’oni’’, a u čemu ’’mi’’, upozoravali na konkurenciju, otkrivali naše adute, kritikovali i hvalili i sebe i druge i jednostavno rečeno, pokušali da stvari u svojoj zemlji, učine boljim.
Domaća siva stvarnost: I dok su nas međunarodni mediji u svojim državama, uglavnom, predstavljali kao perspektivnu destinaciju, prelijepu zemlju ili ozbiljnog konkurenta te nam tako realno pomogli u izgradnji što boljeg imidža kod međunarodne javnosti - domaći mediji se nisu prepoznali kao partner u stvaranju dobrog imidža crnogorskog turizma kod domaće javnosti.
Crnogorski mediji jesu kritikovali i izvještavali, ali mnogo toga ipak - nisu radili. Crnogorski mediji se nisu trudili da nas, u kontinuitetu, upoređuju sa nekim drugim turističkim zemljama, kako bi naš turizam realno pozicionirali u očima sopstvenog naroda, što bi nam, da je bila praksa, često jačalo moral i entuzijazam, jer bi smo znali da smo više dobri nego loši.
Tako, u crnogorskom medijima, nismo imali prilike da često čujemo kako stoje stvari u turizmu Hrvatske, Slovenije, Turske ili npr. Malte, Kipra i nama sličnih država. Crnogorski mediji nisu istraživali probleme, kako bi javnost na njih gledala objektivno ili blagonaklono, pa tako npr. problematika zakupa Svetog Stefana nije prikazana javnosti na pravi i istiniti način, te su se Crnogorci, umjesto da razumiju mnoge okolnosti, od dobijanja dozvola do težine restauracije grada-hotela i podrže investitore, „naoštrili“ na Aman Resorts, bez obzira što će ta kompanija značajno pojačati percepciju Crne Gore i završiti posao, koji će ipak, trajati narednih 50 do 100 godina. Crnogorski mediji uglavnom, nisu analizirali, nisu upozoravali i nisu predlagali rješenja.
Sigurno je da kroz domaće medije treba da otkrivamo sopstvene mane i slabosti, kao i da nastojimo da stvari učinimo boljim. Međutim, da bi u tome bili konstruktivni,tj. da bi to imalo svrhu, moramo birati načine kojima ćemo eliminisati efekat zluradosti i kritizerstva, a podsticati osjećanje patriotizma i dobronamjernost prema društvu u kojem živimo i sa kojim živimo.
Jelena Pavićević
(autorka je PR menadžerica Montenegro Stars Hotel Group)
