Odbor je prošle sedmice usvojio Predlog bez prisustva opozicije.
Šabović je rekao agenciji MINA da je to konačna verzija tog dokumenta i završetak posla radne grupe po tom pitanju, kao i da nema više potrebe da Odbor zasjeda, jer je on dao svoju verziju.
Šabović smatra da predstavnici opozicije nijesu htjeli da prisustvuju sjednici da bi kupili vrijeme.
“Da oni traže da se dogovaramo oko dvotrećinske većine u vezi amandmana to ne bi bilo sporno, ali ovdje se radi o nečemu što se ne tiče Ustava već nečemu drugom, što mi liči na period usvajanja Izbornog zakona”, precizirao je on.
Prema njegovim riječima, radna grupa za izmjenu Ustava može se sastati, kako bi dali dodatna objašnjenja izmjena nacrta amandmana. “Koje su se desile uoči same izmjene konačne verzije Predloga i odnose se na način predlaganja i izbor sudija Ustavnog suda i na činjenicu da je iz nacrta izmješeten način izbora Tužilačkog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca (VDT)”.
Iz Ustava, kako je naveo, nije izbačeno Tužilaštvo kao državni organ.
“Samo mislimo da način izbora članova Tužilačkog savjeta i VDT-a treba zakonski urediti, da se Ustav ne bi opterećivao tim normama”, pojasnio je Šabović.
On je naveo da je Predlog poslat Krivokapiću, koji treba da ga stavi na plenum. “Prije skupštinskog zasijedanja on (Krivokapić) će sigurno da konsultuje Venecijansku komisiju (VK)”.
Šabović je kazao da je veći dio preporuka VK prihvaćen i u konačnoj verziji Predloga.
“Nijesno prihvatili sve predloge i ne mora sve da važi za nas, jer Crna Gora nije laboratorija pa da se na njoj izvode razni eksperimenti”, dodao je on.
Šabović je kazao da se na skupštinskom zasjedanju može amandmanski djelovati na Predlog, “i sve ono što je nedorečeno dopuniti”.
Amandmani predviđaju da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na predlog opšte sjednice Vrhovnog suda.
Predsjednik Vrhovnog suda bira se na pet godina, a isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta.
Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima parlamentarnih političkih partija, sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Predsjednika Sudskog savjeta, po predloženim amandmanima, bira to tijelo iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta.
Za predsjednika Savjeta ne može biti biran predsjednik Vrhovnog suda, kao ni ministar pravde i ljudskih prava.
an predsjednik Vrhovnog suda, kao ni ministar pravde i ljudskih prava.
foto: javniservis.me
