Tužioci su zatražili da Gotovina (53), Čermak (59) i Markač (53) budu proglašeni krivim za progon; prisilno premještanje i deportaciju; pljačkanje javne i privatne imovine; bezobzirno razaranje naselja; ubistva i nehumana djela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom i posle Oluje, od 4. avgusta do kraja septembra 1995. Optužba je predložila da Gotovini bude izrečena kazna od 27 godina zatvora, a da trećeoptuženi Markač bude kažnjen sa 23 godine zatvora. Za drugooptuženog Čermaka tužioci su predložili zatvorsku kaznu od 17 godina.
Sve tri odbrane zahtijevale su da pretresno vijeće oslobodi optužene, negirajući da su hrvatske snage tokom Oluje protjerale krajiške Srba, kao i da je postojao zajednički zločinački poduhvat s tim ciljem. Za zločine počinjene tokom i posle Oluje, optuženi, po odbrani, nisu bili nadležni ili su preduzeli sve što su mogli da ih spriječe i kazne.
Tužilac Alan Tiger danas je ponovio da je granatiranje Knina i drugih gradova u Kninskoj krajini tokom Oluje, kojom je komandovao Gotovina, bilo nezakonito zato što su ciljani civilni objekti.
Na argument odbrane da oštećenja u Kninu nisu bila velika, Tiger je uzvratio da je "u tome i suština" udruženog zločinačkog poduhvata na čijem je čelu, po optužbi, bio tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman. "Nije ni postojala namjera da se Knin uništi, već da se iz njega oteraju Srbi, a Tuđman je zatim namjeravao da grad naseli Hrvatima", rekao je tužilac. Predsednika Tuđmana on je opisao kao "vrhovnog komandanta hrvatskih oružanih snaga koji je vjerovao da previše Srba u Hrvatskoj predstavlja opasnost za dugoročnu održivost njegove države".
- Dokazi su bez ikakve sumnje pokazali da su generali Gotovina, Čermak i Markač odgovorni za počinjene zločine, zaključio je Tiger.
Branilac prvooptuženog Gotovine Gregori Kiho uzvratio je da je Oluja bila "klasična vojna ofanziva" tokom koje je "artiljerija upotrijebljena na prefinjen način u cilju prekidanja komandnog i komunikacionog lanca" vojske Republike Srpske Krajine. Po rečima Kihoa, to je dovelo do odluke vrha RSK da evakuiše stanovništvo.Egzodus krajiških Srba drugi branilac prvooptuženog, Pajam Akavan nazvao je "nepostojećim masovnim protjerivanjem". On je tvrdio da su Srbi u Kninskoj krajini - budući da nijesu priznavali Hrvatsku kao svoju državu, niti su imali njeno državljanstvo - bili "neprijateljski nastrojeni stranci". Po međunarodnom ratnom pravu, rekao je Akavan, državama je dozvoljeno da sa svoje teritorije uklone "neprijateljski nastrojene strance" i da im ne dozvole povratak.
- Mi to, naravno, ne pominjemo da bismo na bilo koji način opravdavali nepostojeće masovno protjerivanje, već da bismo odgovorili na optužbu da Hrvatska nije odmah po okončanju sukoba dozvolila masovni povratak Srba", naznačio je Akavan.
General Gotovina je kao komandant vojnog područja Split zapovijedao operacijom Oluja; drugooptuženi Čermak bio je vojni komandant grada Knina i okoline, a trećeoptuženi Markač je, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, zapovijedao jedinicama specijalne policije. Generala Gotovinu, Haški tribunal je za zločine u Oluji optužio 2001. godine, a on je bio u bjekstvu do decembra 2005. kada je uhapšen u Španiji. Od tada je u pritvoru Tribunala u Sheveningenu. Optužnica protiv Čermaka i Markača podignuta je 2004. i oni su seodmah dobrovoljno predali Tribunalu, a zatim su bili pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja. General Čermak je nekoliko puta puštan na privremenu slobodu i tokom procesa.
Sva trojica su u prvom pojavljivanju pred sudijom izjavili da nijesu krivi za zločine za koje su optuženi.
