U PISA testiranju učestvovala su 64 školska tima sa oko 200 saradnika koji su tokom sedam nedjelja radili da se uspješno sprovede.
Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da je u tom periodu bilo tehničkih problema, pomjeranja datuma testiranja. Ističu na dobru saradnju među školama. Nekoliko njih je ustupilo svoje kompjutere susjednim, slabije opremljenim, kako bi se što efikasnije realizovalo testiranje. Kažu da tehnički postoji potreba za opremanjem škola računarima.
''Međutim, da bi došlo do stvarnih promjena u postignućima, potrebno je pružiti podršku nastavnicima u obuci i nastavnim materijalima kako bi fokus nastave bio na upotrebi znanja'', kazali su oni.
U nekim školama, prema njihovim riječima, dio računara zbog zastarjelosti nije ispunjavao uslove za testiranje, pa su dodati laptopovi ili je testiranje održano u drugim školama. Problem je, takođe, i nesrazmjeran broj računara u odnosu na broj učenika u nekoliko velikih škola, zbog čega je testiranje trajalo danima.
Profesor Petar Špadijer, član NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore, rekao je Pobjedi da je godinama ukazivano da je zastarjela i da je nedovoljna informatička opremljenost. Kazao je da nije uloženo ni minimum truda i sredstava da se ovaj problem otkloni.
''Na ovim testiranjima, do sada, Crna Gora nije pokazivala zavidne rezultate. Veliki je broj razloga. Neki zahtijevaju sveobuhvatno angažovanje cijelog društva, sistemske promjene u nadzorima i mentalitetu, ali je i čitav niz lako rješivih problema'', rekao je Špadijer.
Ističe i da moderni i konstruktivni pedagoški pristupi, jasni i ujednačeni kriterijumi ocjenjivana, visokostručan i visokoetičan kadar su „uslov bez kojeg se ne može“, ne samo zbog testiranja kao što je PISA, već i zbog temelja obrazovnog sistema zemlje.
''PISA testiranja su vrlo indikativna jer pokazuju koliko samostalnosti i zrelosti posjeduju učenici na prelazu od osnovnog ka srednjem školovanju. Jasno ukazuje na kvalitet obrazovnog sistema i na kretanja u obrazovanju jedne nacije'' poručuje profesor Špadijer.
Iz Ministarstva kažu da je PISA testiranje specifično. Crna Gora je mala zemlja i u uzorak su ušle sve srednje škole i kompletna populacija učenika koji ispunjavaju uslov za učestvovanje na PISA testiranju, podsjećaju oni. Kako objašnjavaju, u velikim zemljama, u 150 škola, testira se manji broj učenika i testiranje se može održati u jednom danu, a kod nas u polovini srednjih škola učestvovalo je između 100 i 500 učenika što je u pojedinim školama trajalo i do deset dana.
''To nije bilo jednostavno organizovati s obzirom na to da se PISA testiranje radi na kompjuterima. Imali smo odličnu saradnju sa saradnicima iz škola koji su uložili ogroman trud da se testiranje sprovede po standardizovanim procedurama i koji su motivisali učenike, pa je učešće učenika na testiranju bilo između 90 i 95 odsto'', rekli su oni.
Crna Gora učestvuje na PISA testiranju od 2006. godine. Ovo je šesti ciklus otkako smo dio njega, a treći koji se radi na kompjuteru.
PISA (Programme International Student Assesment) je trogodišnje međunarodno istraživanje o tome koliko neophodnih znanja i vještina su stekli 15-godišnjaci za puno učešće u društvenom i ekonomskom životu svoje zemlje. Analizira se da li đaci mogu reprodukovati ono što su naučili, odnosno koliko mogu u svakodnevnim situacijama, u školi i van nje, primijeniti ono što su naučili. Ranije su stručnjaci u više navarata kritikovali što crnogorski đaci pokazuju loše rezultate. Iz godine u godinu se ponavlja ista priča. Akademik CANU prof. dr Slobodan Backović, govoreći o ovom problem ranije, kazao je da je jasna situacija. Da naši đaci uče neefikasno. Rekao je da je sporno što djeca uče „napamet“, reprodukuju-ponove naučeno, a takvo učenje zahtijeva mnogo vremena. Takvo znanje je skoro neupotrebljivo u konkretnim životnim situacijama.
''Posljedica ovoga je da imamo i visok procenat funkcionalno nepismene djece koju ne podučavamo kako da uče'', kazao je on tada.
Podaci koje dobijamo iz PISA testiranja su slika našeg obrazovanja koja može biti od pomoći rukovodiocima obrazovne politike da prave promjene u sistemu koje će poboljšati kvalitet obrazovanja i približiti nas zemljama EU, poručio je akademik Backović.
