Viši sud u Podgorici donio je nedavno pravosnažnu presudu kojom se poništava rješenje Vlade Crne Gore iz januara 2021. godine o razrješenju članova Etičkog komiteta i time usvojio tužbu članova prvog saziva Etičkog komiteta koji su tužili Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Ovom presudom, u koju je Portal Analitika imao uvid, obavezuje se Vlada Crne Gore da od novca svih građana isplati oko 100.000 eura oštećenim članovima Etičkog komiteta, a koje je nezakonito razriješila tadašnja ministarka Vesna Bratić.
Podsjetimo, Ministarstvo prosvjete je 2019. godine izabralo sedam članova koji su činili Etički komitet, i to prof. dr Bogdan Ašanin predsjednik, dekan Fakulteta pravnih nauka, prof. dr Zoran Stojanović, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, prof. dr Stevo Popović, prof. dr Ana Lalević-Filipović sa Ekonomskog fakulteta, prof. dr Aleksandra Banjević sa Filološkog fakulteta, doc. dr Elvir Zvrko sa Medicinskog fakulteta, te profesor na Muzičkoj akademiji Senad Gačević.
Zadatak ovog nacionalnog tijela je da unapređuje i štiti akademski integritet. U januaru 2021. godine ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, u nizu svojih, kako će se ispostaviti, nezakonitih odluka, zatražila je od Vlade da smijeni taj sastav. Međutim, po presudi prvo Upravnog suda, a sada konačno i Višeg suda, ovo rješenje ministarke Bratić je presudom označeno kao nezakonito.
Tako nezakonite odluke ministarke Bratić nastavljaju da opterećuju državu Crnu Goru i nakon prestanka njene funkcije. Ovom presudom Vlada Crne Gore je u obavezi da isplati i troškove sudskog spora.
Mandat bivše ministarke Bratić obilježile su smjene direktora obrazovnih ustanova širom Crne Gore. Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola takođe je pokrenulo sudske sporove protiv Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni sa funkcija.
Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola koje je 2021. godine smijenila Bratić državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura.
