Mače su nazvali Stenli, bilo je staro oko pet nedjelja i imao je jedva kilogram kada je stigao u dom Valovih. Ali, nakon dva dana, prestalo je da jede, imalo je napade, a u jednom su ga trenutku i oživljavali. Veterinar je uočio da su zenice mačeta različite veličine, ali nije bio siguran da je bjesnilo u pitanju. Stenli je uginuo idućeg dana.
Rezultati testa koji su stigli nakon 48 sati potvrdili su da je Stenli imao bjesnilo. Međutim, alarmantno je da je gensko sekvenciranje pokazalo da je mače imalo virus bjesnila koji je uobičajen za rakune koji nikada nije otkriven zapadno od Apalačkih planina. Sada je pitanje kako je virus prešao udaljenost od 1.400 kilometara od mjesta gdje ovaj tip virusa bjesnila inače cirkuliše, piše Vašington post.
“Moja prva pomisao bila je da to mora da je greška,” rekao je Rajan Volas, koji vodi epidemiološki tim za bjesnilo u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
CDC procjenjuje da bi se virus širio u koncentričnim krugovima od 39 kilometara godišnje, pa bi taj soj bjesnila zahvatio još nekoliko okolnih saveznih država izlažući riziku čak sedam milliona stanovnika.
Više od desetak biologa za divlje životinje doputovalo je u Omahu iz osam država, s prikolicama punim vakcina za bjesnilo, zamki, galona ulja anisa i kutija sljeza – kako bi namamili, uhvatili i vakcinisali rakune u nadi da će zaustaviti širenje smrtonosnog virusa, prenosi Dnevnik.hr.
Desetak osoba koje su bile u kontaktu sa mačetom koje ih je ogrebalo ili ugrizlo primiće takođe četiri doze vakcine protiv bjesnila.
„Nikad nismo imali ovako alarmantnu situaciju“, rekao je Ričard Čipman, koordinator nacionalnog programa za bjesnilo pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a.
Bjesnilo izaziva virus koji inficira centralni nervni sistem kod sisara pa tako i ljudi, a skoro uvijek je smrtonosan ako se ne liječi. Virus koji je ubio Stenlija, lako se prenosi među rakunima, životinjama koje obilaze dvorišta, kante za smeće i polja, a tu mogu doći i u kontakt s ljudima.
„Ako uspijemo da testiramo 500 životinja tokom sljedećih nekoliko mjeseci kroz ovaj program nadzora i sve su negativne, onda vjerovatno nema širenja u lokalnim divljim životinjama“, rekao je Volas. „Nećemo znati sa sigurnošću do februara.“
Ostaje nejasno kako se Stenli zarazio. Jedna je mogućnost da je virus bez saznanja nadležnih službi došao do područja Omahe i da je divlja životinja ugrizla mače.
Ali, vjerovatnije je, rekli su zvaničnici, da je mače ili njegovu majku ugrizao i zarazio rakun na jugoistoku Sjedinjenih Država, gdje je virus genetski najsličniji onom pronađenom kod Stenlija. Zatim su mače ili njegova majka nekako došli do Omahe.
