Budući da se izmjenama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću uvodi građanska odgovornost, bez obzira na krivicu i nezavisno od ishoda krivičnog postupka, što predstavlja potpuno nov pravni koncept, mora se biti posebno oprezan u definisanju uslova i određivanju procesnih elemenata. Posebno je važno voditi računa da se izdejstvuje zakon koji je proizvod potrebe za uređenim i stabilnim sistemom i vladavinom prava, a ne populistička instant rješenja kojima se suštinski ni u najmanjoj mjeri ne doprinosi vladavini prava – ocijenila je za Pobjedu advokatica i bivša sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Maja Zeković.
Ipak, smatra da je preuranjeno, a objektivno i nemoguće davati konkretne i zaokružene pravne stavove po pitanju nacrta zakona za koji javna rasprava tek predstoji. Vjeruje da niko iz stručne i laičke javnosti ne može biti protiv rješenja koja znače preispitivanje odgovornosti i osnova sticanja svih onih kojima imovina prevazilazi prijavljene prihode. Intenciju ovog zakonskog rješenja ocjenjuje dobrom, imajući u vidu da predstavlja pogodan model ozdravljenja sistema ispitivanjem porijekla imovine, ali upozorava da se treba voditi računa o međunarodnim standardima i mišljenju EK, sa posebnim akcentom na odredbe koje će sam zakon učiniti funkcionalnim i primjenjivim na sve kategorije društva uz poštovanje svih ustavnih principa.
Iako je donošenje Zakona o porijeklu imovine bilo jedno od predizbornih obećanja, predstavnici Vlade su se ipak odlučili za izmjenu postojećeg zakona iz 2015. godine, jer novi ne bi mogli retroaktivno primjeniti.
- Inicijalna ideja bila je da se donese novi zakon, što bi bio najlakši pristup, ali odmah je uočena prva značajna prepreka, a to je pitanje retroaktivnosti koju Ustav zabranjuje. Takav zakon ne bi imao dejstvo za unazad, već samo pro futuro, što bi ga obesmislilo – kazao je na predstavljanju modela oduzimanja nelegalne imovine savjetnik potpredsjednika Vlade Ivo Šoć.
Stavovi partija
Upitan da prokomentariše nacrt zakona predsjednik PZP i jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević, oštro je reagovao.
- To nije nacrt zakona o porijeklu! Slagali su – poručio je Medojević nakon što smo uputili dokument u kom se navodi da je riječ o izmjenama već postojećeg zakona.
Socijaldemokrate podržavaju donošenje zakonskih rješenja koja se odnose na ispitivanje porijekla imovine, ali naglašavaju da se mora voditi računa da ga, ko god bude većina u Crnoj Gori, ne smije upotrebljavati za dnevno politička etiketiranja i obračun sa političkim neistomišljenicima.
- Smatramo da je ovaj zakon potreban Crnoj Gori i on načelno ima našu podršku, a konkretan komentar ćemo dati nakon što detaljno analiziramo nacrt zakona – kazao je portparol SD Nikola Zirojević.
Na pitanje Pobjede ko treba da se plaši ovog zakona, Zirojević odgovara da bi s punim razlogom trebalo da strahuju svi koji su na nezakonit način stekli imovinu.
- Ipak, nijesmo baš sigurni da mu se istinski raduju neki iz aktuelne vlasti, koji su godinama pričali da su ugroženi – navodi Zirojević.
Socijaldemokratska partija snažno podržava namjeru da se preispita odgovornost i osnov sticanja imovine svih koji ne mogu dokazati, odnosno čija imovina prevazilazi prijavljene prihode. Ipak, mišljenje o nacrtu zakonskog rješenja ne mogu dati prije detaljnije analize teksta.
- Teorijski govoreći teret dokazivanja se samo restriktivno može prebacivati na vlasnika imovine, odnosno samo za ona lica čija imovina značajno nadmašuje prosjek, a ne odgovara prijavljenim prihodima, kako ne bi svi građani morali dokazivati porijeklo svoje imovine - kazao je za Pobjedu potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković.
Iz Ure su ukazali da je riječ o jednom od sistemskih zakona koji su predstavili u toku predizborne kampanje kao jedan od najboljih modela za obračun sa kriminalom i korupcijom.
- Eventualno odugovlačenje njegovog izglasavanja jasno će ukazati na one političke subjekte kojima nije cilj da ovaj zakon uđe u skupštinsku proceduru i bude izglasan. Poslije njegovog stavljanja na glasanje u Skupštini nemamo dilemu da svaki od 81 poslanika koji ne stisne taster za njegovo usvajanje radi za organizovani kriminal, korupciju i mafijašku državu – poručili su iz Ure.
Iz Demokratske partije socijalista još nijesu htjeli da komentarišu dok se detaljno ne upoznaju sa nacrtom zakona koji će na javnoj raspravi biti do 17. novembra, nakon čega bi do početka decembra Ministarstvo pravde trebalo da sačini izvještaj sa javne rasprave sa primjedbama i komentarima zainteresovanih učesnika.
Nacrt
Izmjenama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću kom će u nazivu biti dodato „i imovine nezakonitog porijekla“ biće uređen građanski postupak u kom će se ispitivati da li je imovina pojedinaca vrijednosti preko 50 hiljada eura zakonito stečena. Teret dokazivanja biće na licu koje je predmet finansijske istrage, čiju će imovinu, ako ne uspije da dokaže da je stekao zakonito, država oduzeti. Od momenta pokretanja istrage pa do završetka eventualnog sudskog postupka koji bi trebalo da bude hitan, ta imovina biće zamrznuta. Na prošlonedjeljnom predstavljanju modela oduzimanja nelegalno stečene imovine najavljeno je da će uz izmjene ovog i dva poreska zakona biti stvoren okvir za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Smatraće se da imovina nije stečena na zakonit način ako postoji očigledna nesrazmjera između njene vrijednosti i zakonitih prihoda nakon umanjenih poreza plaćenih tokom sticanja imovine. Finansijsku istragu vodiće državno tužilaštvo, koja prema nacrtu zakona može trajati najduže 12 mjeseci, izuzetno i pola godine duže. Ako tužilac prikupi dokaze, od vlasnika imovine se traži izjava, nakon čega Zaštitnik imovinsko pravnih interesa ima rok od dva mjeseca da podnese tužbu za oduzimanje imovine. U slučaju da tužilac obustavi istragu jer utvrdi da nema uslova za podnošenje tužbe, prikupljenje podatke uputiće Upravi prihoda koja će u roku od tri mjeseca utvrditi da li je imovina prijavljena i oporezovana.
Imovina bi, osim od lica za koje se utvrdi da je stekao nezakonito, trebalo da bude oduzimana i članovima porodice i povezanim licima. U tekstu nacrta se navodi da će se istraga pokretati naredbom državnog tužioca ako postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo propisano ovim zakonom, ako je imovina nezakonitog porijekla stečena izvršenjem krivičnog dijela, ako prelazi ukupnu procijenjenu vrijednost od 50 hiljada eura te ako postoji osnovana sumnja da je imovina stečena nezakonito. Ovu naredbu tužilac može donijeti i nakon pravosnažne presude za neko od predviđenih krivičnih djela u roku od godine od pravosnažnosti. Tokom istrage prikupljaće se podaci o prihodima, porezima, imovini prenesenoj na treća lica, dok će na pisani zahtjev tužioca svi državni organi i finansijske institucije, bez obzira na tajnost, morati da dostave tražene podatke pod prijetnjom kazne od pet do 50 hiljada eura.
Obrazloženje
U obrazloženju zakona se navodi da tradicionalna konfiskacija zasnovana na krivičnim osudama nije državi dala dovoljno efikasan alat za oduzimanje zadovoljavajućeg procenta prihoda stečenih organizovanim kriminalom.
- Razlozi za to mogu biti da osuda za navodno krivično djelo možda neće biti moguća, uprkos postojanju potencijalne dobiti stečene nezakonitom djelatnošću koja bi mogla opravdati oduzimanje. Mjere zapljene zasnovane na neosuđivanosti omogućavaju da se premosti taj jaz i zaplijeni imovina kriminala kroz odvojene sudske postupke koji mogu biti krivične, građanske ili administrativne prirode. Reforma sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kojom se uvodi model oduzimanja bez prethodne krivične presude ne samo da je potrebna, već predstavlja sastavni dio novog koncepta na nivou EU– navodi se u obrazloženju.
Model
In rem građansko oduzimanje nezakonite imovine primjenjuje se u Sloveniji, Irskoj, Velikoj Britaniji i Italiji, a uvođenje ovog modela preporučio je MANS prije dvije godine.
- Prednost in rem postupaka je da ne zahtijevaju krivičnu osudu pojedinca da bi se oduzela njegova imovina. Umjesto toga imovini se dodjeljuje „krivica“, a tužioci jedino moraju da dokažu da je imovina koja je u pitanju bila predmet nezakonite aktivnosti. Dakle, fokus se pomjera sa ljudi koji su odgovorni za kriminal (in personam) na imovinu (in rem) koja je stečena kriminalom ili je upotrijebljena kako bi se omogućilo bavljenje kriminalom - stoji u studiji MANS-a rađenoj uz podršku EU.
