Grenland je poslastica za geologe i klimatologe, ali i za sve ljubitelje različitih vrsta putovanja kojima hladnoća ne može pokvariti doživljaj spektakularne prirode i posebne kulture koja plovi sa ovim ostrvom na pragu Arktika.
Grenland je najveće ostrvo na svijetu, zemlja čudesne prirode, paradoksa i kontrasta. Na Grenlandu život na Arktiku dijele Inuiti i potomci skandinavskih doseljenika više od jednog milenijuma.
Grenland je poslastica za geologe i klimatologe, ali i za sve ljubitelje različitih vrsta putovanja kojima hladnoća ne može da pokvari doživljaj spektakularne prirode prošarane aurorom borealis i posebnom kulturom koja plovi sa ovim ostrvom na pragu Arktika, prenosi Punkufer.hr.
Zašto Grenland nije kontinent?
Uprkos impresivnoj veličini od dva miliona i skoro dvije stotine kvadratnih kilometara, najveće ostrvo na Zemlji je ostrvo a ne kontinent jer se ne nalazi na sopstvenoj tektonskoj ploči već je produžetak Kanadskog štita, tako da je geografski zapravo dio sjevernoameričkog kontinenta.
Da li je Grenland samo led?
Čak 80 odsto zemljišta Grenlanda prekriveno je ledom, a obradive površine čine manje od 1 odsto ostrva. Ledeni pokrivač Grenlanda je drugi po veličini na svijetu, nadmašio ga samo ledeni pokrivač Antarktika. Na pojedinim mjestima debljina ledenog pokrivača iznosi više od 3 i po kilometra.
Najveći nacionalni park na svijetu
Cio sjeveroistok Grenlanda je nacionalni park – najveći na svijetu po površini. Osnovan 1974. godine i zaštićen u sadašnjem opsegu od 1988. godine, to je utočište za arktičke divlje životinje i pristup mora biti dozvoljen od strane vlade Grenlanda, prenosi Punkufer.hr.
Pored toga, tri jedinstvene karakteristike Grenlanda su upisane na Uneskovu listu svjetske baštine: glečer Ilulissat Icefjord, Kujataa na jugu ostrva, koji čuva poljoprivrednu kulturu Norse i Inuita, i polarna lovišta Inuita u oblasti Aasivissuit – Nipisat.
Najčistiji vazduh i najčistija voda
Upravo zahvaljujući ledu i ledenim uslovima u kojima i savremeni čovjek mora drugačije da živi, Grenland se može pohvaliti najčistijim vazduhom i najčistijom vodom na svijetu.
Kada su ljudi stigli na Grenland?
Arheolozi su pronašli dokaze o ljudskom stanovanju na Grenlandu koji datiraju pre 4.500 godina. Starije izumrle kulture zamijenili su Inuiti koji su se ovdje naselili prije oko hiljadu godina. Danas se oko 90 odsto stanovništva identifikuje kao Inuiti – Kalalit (Zapadni Grenlandci), Inuguiti (Severozapad) ili Iit (Istočni).
Zašto se Grenland tako zove?
Grenland ili na danskom Greonland znači „Zelena zemlja“ što „zvuči pogrešno“. Legenda kaže da mu je ime dao prvi Evropljanin koji se ovde nastanio u 10. vijeku, tačnije onaj koji je osuđen na progonstvo i odlučio da ovdje služi kaznu, Erik Crveni, koji je ovo ime smislio kako bi se što bolje reklamiralo novo zemljište i privuklo što više novih ljudi.
Ali u stvari, bez obzira da li je Erik imao talenat za prodaju leda Vikinzima ili ne, južni Grenland gdje se Erik Crveni nastanio je prilično zelen tokom kratkog grenlandskog ljeta… i pun cvijeća.
Uz izvinjenje što počinje sa evropskim imenom, inuitsko ime – Inuit Nunaat, takođe u početku zvuči kao greška. Naime, to znači – zemlja ljudi. Danas su Grenlanđani usvojili naziv „Kalaallit Nunaat“, što znači „zemlja Grenlanđana“.
Grenlandske posebnosti. Jedna od njih su svakako prodavnice „od igle do lokomotive”, ali sa arktičkim predznakom.
Grenlandske kuće su veoma slikovite i izdvajaju se iz pejzaža, obojene u živopisne boje. Ova tradicija je nastala u kolonijalnim vremenima, kada je svaka boja imala značenje i otkrivala funkciju ili svrhu kuće. I danas, ofarbane su u iste boje, ali vlasnici su slobodni da ih izaberu.
U Nuuku postoje samo tri semafora (četiri ako se računa onaj na ulazu u tunel), što dovoljno govori o gotovo nepostojećem značaju automobilskog saobraćaja na ovom ostrvu. Registrovanih automobila je manje od sedam hiljada, a sa njima ne možete nikuda van gradova.
Najduži put je napravio Folksvagen
Na Grenlandu postoji samo 150 kilometara puteva, od kojih je samo 60 kilometara asfaltirano. Najduža dIonica puta na Grenlandu duga je samo 35 kilometara. Vodi od istraživačke stanice Kelliville preko Kangerlussuak-a do Grenlandskog ledenog pokrivača. Put je izgradio Folksvagen da bi obezbJedio pristup svojoj testnoj bazi.
Šta jesti i piti na Grenlandu?
Tradicionalna grenlandska hrana zasniva se na lovu i ribolovu, tako da su kitovi, foke, riba i morski plodovi, mošusni bikovi i irvasi često na meniju. U ovim jelima se uživa i danas, a neka su čak dobila i moderne verzije – tako da možete probati soba hamburger ili tajlandski kari sa kitom. Među aktuelnim inovacijama na Grenlandu, vrIJedi pomenuti sve tri zanatske pivare na ovom ostrvu: Godthaab Brighus u Nuuku, Kajak u Narsaku na jugu Grenlanda i Immiak u Ilulissatu.
