Pretpostavke meteorologa da će u junu biti zabilježene rekordno visoke temperature bile su tačne. To potvrđuje i temperatura od 40.1 stepen Celzijusa u Podgorici (20.06.2024.) koja je treća po redu najviša maksimalna dnevna temperatura u junu poslije 2003. godine, kazala je Mirjana Ivanov iz ZHMS. U isto vrijeme na Žabljaku je bilo osam ljetnjih dana što je za sedam dana više u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990.
„Maksimalne dnevne temperature su tokom većeg djela juna bile iznad klimatološke normale 1961-1990. Tokom ovog toplotnog talasa je npr. u Podgorici bilo 23 tropskih dana tokom kojih su maksimalne dnevne temperature odstupale čak i do 11.7C u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990. Tada je izmjereno 40.1C (20.06.2024.) i to je treća po redu najviša maksimalna dnevna temperatura u junu poslije 2003. (40.5C) i 2021. (40.2C)“, rekla je Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene.
U Podgorici je, kako je ona istakla, najtopliji jun do sada bio 2003. godine sa 30 tropskih dana, što znači da su sve vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura tada bile veće ili jednake 30C.
„Na Žabljaku je bilo osam ljetnjih dana što je za sedam dana više u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990. Prema preliminarnim podacima najviše dnevne temperature su se kretale u opsegu od 16.1C do 29.6C, zbog čega je ovo do sada najtopliji jun na Žabljaku od 1958. godine. Drugi po redu najtopliji jun je bio 2012. godine, a zatim 2022“, kazala je naša sagovornica.
Ona je ukazala i na to da se prema dugoročnim sezonskim prognozama koje se rade u okviru WMO regionalnog foruma za jugoistočnu Evropu i region Kavkaza, tokom ljetnje sezone očekuju temperature iznad prosjeka.
Prema njenim riječima rezultati projekcije klimatskog modela sa srednjim povećanjem gasova sa efektom staklene baste (A1B), u okviru Trećeg nacionalnog izvještaja Crne Gore o klimatskim promjenama, pokazuju intenziviranje ekstremnih vremenskih događaja koji sa sobom donose jake padavine i vjetrove do kraja 21.vijeka.
„To ukazuje na visok stepen ranjivosti obalskog pojasa od Ulcinja do Herceg Novog od šteta uzrokovanih jakim vjetrovima i povećanim šansama za pojavu poplavnih talasa“, ističe Ivanova.
Ljudi su svojim aktivnostima, kaže ona, doveli kako do globalnih tako i do lokalnih promjena klime. Globalne promjene su nastale zbog promjene gasova sa efektom staklene baste i proizvodnje energije čije korišćenje utiče na toplotni bilans Zemlje. S druge strane do lokalnih promjena klime dolazi zbog poljoprivrede, krčenja šuma i njihovog uništavanja, navodnjavanja i razvoja urbanih sredina.
Evidentan nedostatak stručnjaka
Ivanova ukazuje i na nedostatak stručnjaka u oblasti meteorologije u Crnoj Gori. Ona smatra da postoji velika potreba za visokoobrazovanim stručnim meteorološkim kadrom, koji će se na najkompetentniji način uhvatiti u koštac sa ovom problematikom.
Istog je stava i Tanja Mirković, iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena ZHMS. Govoreći o izazovima sa kojima su se sreli prilikom nevremena koje je početkom ove nedjelje zahvatilo jedan dio države, ona je ocijenila da je nedostatak stručnih kadrova uz nedovoljnu tehničku opremljenost jedan od glavnih problema.
“Nedostatak ljudskih kapaciteta, koji bi morali biti angažovani 24/7 za praćenje u realnom vremenu i izdavanje blagovremenih upozorenja, predstavlja dodatni problem“, kazala je Mirković i naglasila da radar igra ključnu ulogu u nowcasting (kratkoročnoj) prognozi zbog svoje sposobnosti trenutnog praćenja atmosferskih pojava.
Savremeni radar u funkiciji tek 2026. godine
Kako bi unaprijedili svoj rad ZMHS je upravo u procesu nabavke savremenog radara za koji tokom godine treba da bude urađena projektna dokumentacija. Međutim on će u funkciji biti tek za dvije godine.
„“Nowcasting” se odnosi na kratkoročne prognoze vremena, obično u rasponu od nekoliko minuta do nekoliko sati unaprijed. Projekat će se relalizovati fazno u toku tri godine. Tokom 2024. godine u planu je izrada projektne dokumentacije. U 2025. godini nabavka, dok će u 2026. godini biti realizovana instalacija radara i obuka zaposlenih za process korišćenja radarskih produkata. Uključivanjem stručnjaka i zajedničkim zalaganjem, obezbijedićemo temelje za uspješno sprovođenje nabavke i instalacije meteorološkog radara u narednim godinama“, objasnila je naša sagovornica.
Dok čekamo da se ovaj problem riješi, radari iz država okruženja pokrivaju dio teritorije Crne Gore, uz veliku nepreciznost u pojedinim oblastima uslijed kompleksnog reljefa, stoga nijesu relevantni za posmatranje polja refleksivnosti i padavina na cjelokupnoj teritoriji naše države.
Mirković podsjeća da je ZHMS od 2012. godine kao članica EUMETNET-a (European Network of National Meteorological Services) uključen u sistem MeteoAlarm. Naime, riječ je o servisu koji objedinjuje službene prognoze opasnog vremena u Evropi, koje postaju jednostavne, razumljive i lako dostupne javnosti.
„U okviru MeteoAlarma u Crnoj Gori upozorenja se izdaju za tri regije, koje se razlikuju po svojim klimatološkim obilježjima i dio su cjelokupnog meteoalarm sistema za Evropu. U slučaju vanrednih meteoroloških situacija, odnosno ukoliko se prognoziraju opasne vremenske pojave, Odsjek za analizu i prognozu vremena priprema izvještaj za rane najave na opasne vremenske pojave“, navela je Mirković.
Izvještaj se kako je objasnila dostavlja Direktoratu za zaštitu i spašavanje (kao i OKC 112) Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, a dostupan je na web stranici www.meteo.co.me
Ipak, riječ je o sistemu koji nije unaprijeđen u skladu sa svjetskim trendovima i koji ne može da odgovori na očekivani način u datoj situaciji, u šta smo se uvjerili unazad nekoliko dana kada je Crnu Goru zahvatilo veliko nevrijeme.
Slabi tehnološki kapaciteti
„Usljed nepredvidljive prirode atmosferskih nepogoda koje su zadesile Crnu Goru u utorak 2. jula 2024. ZHMS, na osnovu trenutno raspoloživih tehničkih kapaciteta i softverskih rješenja, nije bio u mogućnosti sa sigurnošću predvidjeti preciznu lokaciju i intezitet vremenske nepogode kroz prognozu za dan unaprijed“, kazala je Mirković.
Ipak podsjeća da je obavještenje kroz biltene i par dana ranije naglašavalo naglu promjenu vremena, uz obilnije lokalne padavine i mogućnost lokalnih nepogoda praćenih gradom i grmljavinom.
U nastojanju da nam približi izazove sa kojima se suočavaju meteorolozi u ZHMS Mirković prilikom davanja prognoza, navodi primjer u kojem kada se u posudi do ključanja zagrije voda, nije moguće prognozirati gdje će se tačno pojaviti mjehurić. Slično se, navodi ona, može posmatrati i pojava oblaka (kumulonimbusnog), koji je neraskidivo vezan sa jakim udarima vjetra, grmljavinom i gradom u atmosferi.
Jedino moguće jeste procijeniti potencijalnu oblast na kojoj se može očekivati razvoj ovakvog oblaka, uz nemoguće preciziranje lokacije i brzine razvoja.
Ona navodi da je ono što u slučajevima već formiranih, (koji se premještaju), mezorazmjernih olujnih sistema sa ćelijskim olujama ili izolavanih ćelija, jeste praćenje razvoja, pravca kretanja i njihovog inteziteta, uz pomoć radara i/ili visinskih radiosondažnih mjerenja.
„Takozvano predočavanje (nowcasting) na do dva sata unaprijed upravo uz odgovarajuće softvere, koji računaju prognozu u odnosu na prethodne radarske odraze, poboljšava preciznost prognoze ekstremnih vremenskih događaja“, zaključuje Mirković.
