Ta objava se očekivala posle sličnih odluka susjedne Zambije i Malavija, gdje je suša povezana s meteorološkom pojavom „El Ninjo“ spržila usjeve, a milionima ljudi je potrebna pomoć u hrani.
„Zbog suše izazvane El Ninjom… u više od 80 odsto naše zemlje kiše je manje od normale“, rekao je predsjednik Emerson Mnangagva u govoru pozivajući na međunarodnu pomoć.
Glavni prioritet je, rekao je on, „obezbjeđivanje hrane za sve Zimbabveance. Nijedan Zimbabveanac ne smije da umre od gladi“.
Apelovao je na agencije Ujedinjenih nacija, domaća preduzeća i vjerske organizacije da doprinesu humanitarnoj pomoći.
„El Ninjo“, prirodna klimatska pojava koji zagrijava djelove Tihog okeana svake dvije do sedam godina, ima različit uticaj na vrijeme u svijetu. U južnoj Africi obično izaziva ispodprosječne padavine, ali ove godine je zabilježena najveća suša u posljednjih nekoliko decenija.
U Zimbabveu je Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija već pokrenuo program pomoći u hrani za 2,7 miliona ljudi, skoro 20 odsto stanovništva zemlje, od januara do marta.
Prvih nekoliko mjeseci u godini tradicionalno su „mršav period“, kada domaćinstvima svega ponestaje dok čekaju žetvu. Međutim, malo je nade za popunu zaliha hrane ove godine, a Mnangagva je rekao da će pomoć u hrani vjerovatno biti potrebna za čak i više ljudi nego što se predviđalo.
Više od 60% od 15 miliona stanovnika Zimbabvea živi u poljoprivrednim područjima, sami proizvore hranu, a male viškove prodaju za razne troškova, kao što su školarine. Sa relativno malim učešćem u ekonomiji koja se oslanja na gotovinu, mnogi od njih neće moći da kupe hranu čak ni kada bude dostupna na pijacama.
Zimbabve, nekada regionalna poljoprivredna sila i izvoznik žitarica, poslednjih godina se sve više oslanja na agencije za pomoć da bi spriječio masovnu glad usljed ekstremnih vremenskih uslova kao što su toplotni talasi i poplave.
Mnangagvina deklaracija otvoriće put agencijama za pomoć da mobilišu međunarodnu podršku, ali mnogi ljudi možda i dalje neće uspjeti da dobiju pomoć koja će vjerovatno biti usmjerena samo na najugroženije zbog ograničenih resursa usred globalne krize gladi i smanjenju humanitarnog finansiranja koje dolazi od bogatih država.
Veći dio južne Afrike je u krizi sa hranom zbog suše. Zimbabve je proglasio stanje nacionalne katastrofe i apelovao na humanitarnu pomoć međunarodnih donatora i 2019. godine pošto je propao usjev i desetine hiljada ljudi bile u nevolji.
Predsjednik Zambije Hakainde Hičilema proglasio je sadašnju sušu nacionalnom katastrofom još u februaru, rekavši da je gotovo polovina osnovnog usjeva kukuruza u njegovoj zemlji uništena. Po Fondu Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), više od šest miliona stanovnika Zambije, od kojih su polovina djeca, pogođeno je sušom.
Manje od mjesec dana kasnije, predsjednik Malavija Lazarus Čakvera rekao je da je njegovoj zemlji potrebno više od 200 miliona dolara hitne humanitarne pomoći zbog suše za koju je rekao da je pogodila dva miliona domaćinstava u 23 od 28 okruga te male zemlje. UNICEF je saopštio da je u Malaviju potrebna pomoć za oko devet miliona ljudi, od kojih su polovina deca.
Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodnu razvojnu pomoć (USAID) je preko svoje Mreže sistema za rano upozoravanje na glad procenila da je za 20 miliona ljudi u južnoj Africi potrebna pomoć u hrani od januara do marta.
Ove potrebe mogle bi se ;zbog „El Ninja“ proširiti do početka 2025. godine na mnoge ljude u oblastima koje izazivaju najveću zabrinutost, kao što su Zimbabve, južni Malavi, djelovi Mozambika i južni Madagaskar, saopštio je USAID.
