Mislim da će vremenski period od sedam dana, predviđen za provjeru pojedinih podataka koji su prikupljani tokom popisa 2023. godine, morati malo da se proširi, jer živimo u društvu koje nije dovoljno informatički pismeno, smatra poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
Jedan od članova parlamentarnog odbora za praćenje primjene sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, smatra da ne postoje prepreke da građani Crne Gore od 1. do 7. oktobra provjeravaju svoje podatke korišćenjem posebno softvera napravljenog specijalno za ovu priliku.
POŠTOVANJE SPORAZUMA
Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa opozicionim strankama, predviđeno je da parlamentarci odrede uzorak na kojem će softver biti provjeren, i to prije nego što to građani za to dobiju priliku. Provjera se odnosi na sve četiri kategorije: etnička pripadnost, vjera, maternji jezik i jezik kojim lice uobičajeno govori.
“Čini mi se da je cijela priča u vezi sa popisom bila u sjenci i da smo se svi više bavili lokalnim izborima”, istakao je sagovornik Pobjede.
On, pak, ne smatra da Odbor kasni kada je riječ o samoj kontroli softvera. Razlog je, dodaje, taj što su za proceduru na raspolaganju još dvije sedmice, jer je objava rezultata popisa najavljena za 15. oktobar.
“Ipak mislim da će taj vremenski period morati malo da se proširi, jer živimo u društvu koje nije dovoljno informatički pismeno. Dosta je starih sugrađanki i sugrađana koji nijesu naviknuti na korišćenje alata poput softvera za kontrolu podataka, pa će im sigurno biti potrebna pomoć i neka vrsta podrške. Zato se plašim da nećemo sve to uspjeti da završimo za predviđenih sedam dana. Ali to je najmanji problem, jer je vremenske okvire najlakše malo proširiti”, dodaje Zirojević.
Kada je riječ o samoj sjednici skupštinskog odbora, koja je zakazana za 1. oktobar, smatra da će njihov rad biti usmjeren na dogovor oko ostalih mehanizama kontrole.
“Vjerujem i nadam se da će poštovati sve ono definisano sporazumom. Time ćemo konačno privesti kraju proces koji dosta dugo traje, a koji je u određenim periodima bio dosta turbulentan. Imali smo i dosta problematičnih trenutaka koje smo u hodu rješavali”, dodao je poslanik SD-a.
On je posebno potcrtao odličnu saradnju sa predstavnicima Uprave za statistiku. Kako je kazao, bili su na svakoj sjednici kada je to od njih traženo, „odgovarali na sve zahtjeve i pružali sva potrebna objašnjenja“.
“Ostalo je još posla pred nama i čini mi se da sami finiš čitavog postupka sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova može biti najteži i najizazovniji, ali želim da vjerujem da ćemo bez dodatnih tenzija u našem društvu – pošto ih je i ovako previše – završiti cijeli proces, dobiti kvalitetne i realne rezultate popisa stanovništva, za koje se iskreno nadam da niko neće dovoditi u pitanje”, naveo je.
PREDIZBORNI MARKETING
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić prije nekoliko dana je opet komentarisao podatke sa popisa, tačnije one koji tek treba da budu objavljeni. Ovog puta je komentarisao kako će se „nakon objavljivanja rezultata i saglasno njima, uvažiti položaj srpskog jezika u Crnoj Gori“. Kako je već više puta rekao, u slučaju da budu u skladu s očekivanjima većine vladajućih partija, iniciraće izmjene Ustava.
Zirojević kaže da su brojni razlozi zbog kojih neće biti izmjene najvišeg zakonodavnog akta.
“Mislim da je sve to predizborni marketing, jer je Mandić politički u veoma teškoj situaciji. Da bi ušao u vlast, morao je – makar deklarativno – da prihvati evropsku i pro-NATO agendu, i mora da se ponaša kao neki političar koji potiče iz vlasti prije 30. avgusta 2020. godine. Naime, on sada mora deklarativno da priča istu onu priču koju smo mi prije pričali, a protiv koje se on borio. A kada dođu izbori, on osjeti nezadovoljstvo svog biračkog tijela, koje mnogo ne interesuju ni evropske integracije, ni NATO, ni slanje trupa u Ukrajinu, ni obučavanje ukrajinskih vojnika. Njih interesuju Kosovo, srpski jezik, trobojka”, pojašnjava Zirojević.
Kako bi zadržao svoje biračko tijelo, dodaje, Mandić mora da pribjegne retorici koja u prvi plan stavlja izmjene Ustava u pravcu koji njima odgovara.
“Sve i da su te najave tačne, da on to stvarno planira, Ustavom je tačno definisano kako ide proces promjena. Za to je potrebno imati dvotrećinsku većinu u parlamentu, a nakon toga morate na referendumu imati i 60 odsto glasova ukupnog broja upisanih birača. Zato smatram da će Mandiću ostati „pusta želja“ da mijenja Ustav. To je dobro za Crnu Goru, jer ne vidim da Mandić ima dobre namjere prema ovoj državi”, kazao je on i naglasio da će opozicija „učiniti sve da to spriječi“.
Podsjeća i da je dvotrećinska većina u parlamentu nešto na što vlast ne može računati u svakom trenutku. To su pokazali predstavnici manjinskih stranaka reagujući na inicijative koje su se mogle čuti proteklih dana najčešće od samog predsjednika Skupštine.
“Nadam se da ta poruka neće biti predmet nekih trgovina i kalkulacija, niti da je podložna promjenama. Ono što u ovom trenutku imamo jeste činjenica da Mandić ni u parlamentu - a pogotovo na referendumu, ako do toga ikada dođe - nema većinu da bi tako nešto sproveo”, zaključuje Zirojević za Pobjedu.
KONAČNI PODACI
Kako je Pobjedi ranije potvrđeno iz Monstata, softver za provjeru podataka sa popisa stanovništva, sprovedenog od 3. do 28. decembra 2023. godine, biće aktiviran 1. oktobra. Tokom sedam dana, građani će moći da provjere podatke o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori. Do tada će Monstat završiti sva potrebna uparivanja sa bazama podataka iz registara koji su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.
Konačni rezultati sa popisa, koji se odnose se na stanje od 31. oktobra 2023. godine u 24 sata, počeće da se objavljuju od 15. oktobra.
Prvi i ujedno preliminarni rezultati objavljeni su 25. januara ove godine, gdje je navedeno da je u Crnoj Gori živjelo 633.158 stanovnika. Popis je obuhvatio 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Inače, podaci su prikupljeni od 673.203 osobe.
Prema informacijama iz Monstata, nakon podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama, biće objavljeni oni o polu i starosti lica, bračnom stanju, državljanstvu, znanju stranih jezika, poznavanju rada na računaru, te pitanja koja se odnose na invaliditet i ekonomsku aktivnost stanovništva.
