Posjedovanje zlata, bilo u fizičkom obliku ili kao špekulativno sredstvo, savjetuje se otkako je uočeno da će se na taj način jednostavnije prebroditi turbulentniji period na finansijskom tržištu, jer koliko god njegova cijena u određenim trenucima opadala, toliko vjerovanje da će ona u bližoj ili daljoj budućnosti nastaviti da raste nikad nije napušteno.
Ovaj plemeniti metal sada je u fazi konsolidacije nakon što je u avgustu 2020. dostigao najvišu cijenu u istoriji. Godinu i po kasnije možemo da uočimo ciklična kretanja cijene, ali i da tamo gdje postoje preporuke za finansijska ulaganja sve češće čujemo savjet da poziciju u zlatu treba držati što bliže nuli.
Već neko vrijeme veoma popularno je shvatanje da je zlato korisno isključivo kao zaštita od rizika prilikom naglog pada vrijednosti kapitala kada su realne kamatne stope, odnosno kamatne stope umanjene za inflaciju, stabilne ili kada ih karakteriše silazni trend.
Ovo bi imalo smisla isključivo u okolnostima u kojima bi bilo opravdano vjerovati da će se realne kamatne stope normalizovati. Međutim, posebno ovih dana, kada dvije vodeće centralne banke u svijetu prolongiraju pooštravanje monetarne politike, potrebu za zlatom kao zaštitom nije moguće neutralisati.
Prije svega, javne finansije većine razvijenih i zemalja u razvoju su u poodmakloj fazi stvaranja ogromnog balona zaduženosti, štampanja novca i intenzivirane državne potrošnje.
Pokušaji vraćanja monetarne politike u normalu pomoću podizanja kamatnih stopa bili su bezuspješni i u godinama koje su prethodile pandemiji, zbog čega se od takvih poteza odustalo jer je recesija već kucala na vrata.
Takođe, od početka pandemije, koja je pojavi recesije u mnogim zemljama dala drugačije objašnjenje u odnosu na ono koje bi bilo neophodno da udarac na globalnu ekonomiju nije bio toliko jak, nekoliko puta smo vidjeli da su tržišta akcija, mjerena, na primjer, na osnovu cijena akcija kompanija iz industrijskog sektora, dostigla novi maksimum dok su istovremeno tržišna kretanja u nominalnom iznosu bila gotovo beznačajna.
Od početka ove godine nekoliko puta bilo je veoma uočljivo da, iako rastu cijene nafte, troškovi državnog zaduživanja i premije prinosa na korporativni dug, kao i cijene akcija kompanija na svjetskom tržištu gube vrijednost.
Cijena zlata stabilna je skoro čitav vijek i od Prvog svjetskog rata njegova vrijednost otprilike je utrostručena. Za isto vrijeme, vrijednost dolara je snižena i on danas vrijedi 25 puta manje
Iako u današnjim okolnostima oboje imaju svojstva sigurnije imovine u odnosu na akcijski kapital, kada uporedimo zlato i dolar, kojima se ulagači okreću kada god na tržištu dolazi do nepovoljnih situacija, važno je naglasiti da je cijena zlata stabilna skoro čitav vijek i da je od Prvog svjetskog rata njegova vrijednost otprilike utrostručena. Za isto vrijeme, vrijednost dolara je snižena i on danas vrijedi 25 puta manje.
Prije uvođenja eura monetarna slika evropskih zemalja u odnosu na zlato bila je još složenija od one naspram dolara zbog još učestalijih pojava inflacije, hiperinflacije i denominacije valuta.
U ovu godinu tržišta su ušla u znaku najave Federalnih rezervi da će uslijediti serija povećanja kamatnih stopa, a da će sličan potez napraviti i Evropska centralna banka. Ovo je najavljivalo i ne tako povoljne okolnosti za zlato, jer u ovakvim situacijama njegova popularnost opada, budući da je ulaganje u njega samo po sebi ne stvara nikakav prihod, dividendu ili povrat, već sve zavisi isključivo od kretanja cijene u budućnosti.
Za razliku od valute poput dolara, u kojem štednja može da bude isplativa, fizičko zlato ne samo da ne može biti oročeno, već njegovo čuvanje predstavlja uslugu koju treba posebno platiti.
Tokom prethodnih godina, odnosno za vrijeme važenja nultnih kamatnih stopa, nije postojao oportunitetni trošak posjedovanja zlata, no kada dođe do povećanja, koje je u ovoj godini neminovno, pa je još jedino otvoreno pitanje dinamike povećanja, cijena zlata načelno bi mogla da bude snižena.
Ipak, takav scenario ne bi trebalo priželjkivati kao pogodan trenutak za kupovinu ovog plemenitog metala upravo zbog razlike između nominalnih i realnih kamatnih stopa, budući da se oportunitetni trošak čuvanja zlata izračunava na osnovu realnih kamatnih stopa.
Ukoliko je podatak o godišnjoj stopi inflacije, koja je na američkom tržištu procijenjena na sadam odsto zaista realan prikaz ovog trenda, odnosno, čak i ukoliko je ova stopa viša, ali ne i niža od navedene, to znači da je dolar u prethodnoj godini izgubio upravo toliki procenat kupovne moći.
Sve dok kamatne stope ne budu blizu nivoa na kojem je inflacija, što je u sadašnjim okolnostima potpuno nemoguće s obzirom na to da je prvobitno planirano da tek do kraja 2023. kamatne stope budu dva odsto, što bi se moglo desiti i mnogo kasnije, zlato može da predstavlja relativno dobru zaštitu od inflacije. Povećanje kamatne stope može da bude nepovoljno za zlato budući da ulagači nerijetko preusmjeravaju sredstva iz zlata u imovinu iz čijih prinosa ovu kamatu i plaćaju.
U ovoj fazi još se ne može sa sigurnošću tvrditi koliko dugo će inflatorni rast da bude prisutan, no u slučaju da se ovaj trend nastavi, ulaganje u zlato moglo bi da bude isplativo kao ključni štit od inflatornog napada.
* * * * *
Članak je dio serijala Post-pandemic Economic Recovery 2022
