Takvih je jezera dvadesetak, ali koje je najstarije među njima?
Riječ je o Bajkalskom jezeru u istočnom Sibiru. Naučnici procjenjuju kako je staro oko 25 miliona godina. Odmah nakon njega, slijedi jezero Isik-kul u Kirgiziji, staro oko 20 miliona godina.
Bajkalsko jezero ima površinu od 31.722 kilometra kvadratna – dakle, gotovo dva i po puta je veće od Crne Gore. To ga čini sedmim jezerom na planeti po površini.
Međutim, ono što je naročito impresivno kada je u pitanju to jezero, njegova je dubina. Najdublja tačka iznosi 1,6 kilometara.
“Ipak, treba imati u vidu da je to samo dubina vode. Jer, stvarni basen jezera mnogo je dublji, vrlo moguće i do sedam kilometara”, smatra profesor na Univerzitetu u Minesoti Ted Ozerski.
Na šta konkretno Ozerski misli? U najkraćem, na sedimente, odnosno na naslage koje su tokom milenijuma stvarane na dnu tog jezera.
Iz tog razloga, naučnici se već duže bave seizmičkim istraživanjima, kako bi procijenili stvarnu dubinu sedimenata na dnu Bajkalskog jezera.
U slučaju da procjena bude precizna, onda će moći takođe jako precizno da se datira i sama starost jezera. Ozerski pojašnjava i kako će precizna analiza sedimenata dati odgovor na pitanje kako je Bajkalsko jezero uopšte i opstalo tokom 25 miliona godina.
Inače, riječ je o biološki najraznovrsnijem jezeru na planeti.
“Evolucija je zaista imala mnogo vremena da u tom sistemu radi neprekidno”, naglašava profesor iz Minesote.
Rezultat toga je i činjenica da na Bajkalskom jezeru postoji mnogo endema – kako kada je u pitanju životinjski svijet, tako i kada se govori o biljkama. Najpoznatiji primjer je bajkalska medvjedica, jedina vrsta foke koja živi u slatkim vodama.
Iako otvoreno u potpunosti za posjetioce, jezero ipak nije najpreporučljivija destinacija za kupanje. Jer, prosječna temperatura vode na površini iznosi tek četiri stepena.
